Kako bi ih sačuvali od propadanja, Grad Velika Gorica odlučio je drvene kuće toga kraja, nastale uglavnom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, popisati u sklopu Projekta dokumentiranja tradicijske arhitekture.
Prvi dio višegodišnjeg projekta odradili su u 2014. godini, a jučer su predstavili rezultate. Snimili su i dokumentirali dvadeset objekata tradicijske arhitekture, uglavnom čardaka, u Mraclinu i Okuju, te popisali i vrijeme gradnje, graditelja, opis kuće, materijal, položaj...
- Cilj projekta je identificirati tradicijsku arhitekturu u prostoru, dokumentirati građevinsko stanje i procijeniti kulturno-povijesnu vrijednost evidentiranih objekata te izraditi sustav mjera zaštite kojima će se osigurati njihova održivost - kažu iz Grada Velika Gorica. Za dokumentiranje su zaslužni Maja Ergović, dipl. etnolog, Damir Kremenić zadužen za arhitektonsko snimanje objekata te fotograf Željko Ljubek, dok će Konzervatorski odjel u Zagrebu i Upravni odjel za društvene djelatnosti, na kojima je organizacija projekta, nakon valorizacije snimljenih kuća u okolici Velike Gorice izraditi prijedlog mjera zaštite.
Ove godine nastavlja se dokumentiranje na drugim lokacijama.
Tek sada su te hrastove kuće osuđene na propadanje i trulenje. Vlasnici ih više ne mogu prodati , novca za uređenje nemaju niti vlasnici a bogami niti grad. Prema tome kuće će se održavati dok se same ne sruše. Istata stvar se desila u Dugom Selu gdje je prekrasna hrastova kuća potpuno propala jer su vlasti zabranile njezino premještanje. Moj prijedlog je se dozvoli premještanje kuće ali uz uvjet da ona ostane u izvornom obliku i to isključivo na području Turopolja.