Kada je ledolom 2014. u Gorskom kotaru devastirao pola milijuna kubika bukve i jele, mislili smo da od toga ništa ne može biti gore. No, već 2017. pogodilo ga je olujno jugo i zadalo još veću štetu. I tada smo mislili da gore ne može, a onda je stigao srpanj 2023. i nevrijeme koje je uništilo 3,7 milijuna kubika stabala – otkriva sve dramatičnije posljedice klimatskih promjena direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar dok šećemo najvišim vrhom Zagrebačke gore i promatramo razmjere štete ljetne megaoluje.
Treba izbjegavati Dotrščinu i Grmoščicu
Poharala je čitavu zemlju, nije poštedjela čak ni Štirovaču, velebitsku prašumu jele i smreke koja svim vjetrovima odolijeva stotinama godina. Najpogođeniji na Medvednici bio je vršni i južni dio sljemenske šume, no štete su, srećom, puno manje nego od oluje Teodor u studenom 2013., dodaje Damir Miškulin, voditelj Uprave šume Podružnica Zagreb.
– U jednoj noći otišlo nam je 70.000 kubika! Sada je bilo bolje, no ostali smo bez 9000 – navodi. Kada kubike pretvorimo u drveće, dobije se cifra od gotovo 5000 uništenih stabala na Medvednici i još oko 1500 u gradu podno nje.
– Šteta u šumama naše podružnice ima posvuda, od Krapine do Lipovljana. Čim je oluja završila, krenuli smo u raščišćavanje prometnica, izvlačenje drvne mase i zbrajanje šteta koje se zasad još ne mogu procijeniti – kaže Miškulin. Stabla je nevrijeme toliko oštetilo, dodaje, da se malo toga moglo izvući za kupce drvne građe pa je većina otišla za ogrjev. Nakon prve faze čišćenja, na red su došle planinarske staze i šetnice zagrebačkim park-šumama koje su gotovo sasvim raskrščene.
– Uklonjeno je oko 2200 kubika drvne mase iz Grada mladih, Dubravkina puta, Tuškanca, Zelengaja, Jelenovca... Nešto posla ostalo nam je u Dotrščini i Grmoščici, a one će biti rješenje do kraja studenog – navodi Miškulin, koji apelira na Zagrepčane da ih do tada izbjegavaju. U suradnji s planinarskim društvima, dodaje, Hrvatske šume razvijaju aplikaciju pa će svatko moći fotografirati oštećeno ili opasno stablo i prijaviti ga.
Nakon raščišćavanja slijedi pošumljavanje pa tako na Sljemenu uskoro počinje sadnja 21.000 novih stabala, a kompletna sanacija svih šteta na zagrebačkom području očekuje se do proljeća. – Za jedno posječeno stablo sadimo pet novih – govori Miškulin dok pokazuje rukom prema jugozapadnim obroncima. Ondje raste nešto niža i zelenija šuma.
Žir za fond hrasta lužnjaka
– Posadili smo je nakon Teodora i lijepo se prima. Još nije prohodna, ali za 15-20 godina bit će savršena – ponosno će on, napominjući kako mlade šume za sebe vežu više ugljičnog dioksida i tako pomažu u borbi protiv klimatskih promjena. Zbog njih je u srpanjskoj kataklizmi najteže je stradao fond ponosa Slavonije, hrasta lužnjaka. Vrućine su ga oslabile, baš kao i invazivna hrastova stjenica.
– Lužnjak zovemo i čeličnim stablom, no i on se savio pod jačinom oluje. Da stvar bude gora, već godinama lužnjak u Hrvatskoj nije dao ni kilograma žira. Ove godine se srećom pojavio na nekim mjestima – kaže Žagar.
Kako bi se kvalitetno obnovio uništeni fond, dodaje, Hrvatskim je šumama potrebno dva milijuna kilograma žireva. Dosad su prikupili oko 250.000 kilograma, dio sadnica i sjemenja uvest će se iz Mađarske i Rumunjske, no pomoći mogu i Zagrepčani ako se jave svojim šumarijama.
– Listopad i studeni su sezona žireva pa je idealno za šetnju šumom i skupljanje – savjetuje Žagar. Dodaje i kako je otkupna cijena žira lužnjaka četiri eura po kilogramu, a kitnjaka 4,5. Žirevi lužnjaka na širem području metropole mogu se pronaći u nizini, a kitnjaka ima u sljemenskoj šumi.
•
