Kad je prije desetak godina u Pragu priređena retrospektivna izložba djela Vlaha Bukovca, u gradu gdje je umjetnik živio i radio na Akademiji likovnih umjetnosti, a u tom je je gradu i završio život 1922. godine - nitko se više nije sjećao profesora slikanja, nisu znali pokazati njegov atelier, gledali su na njega kao na nepoznata autora, podsjetio je preksinoć Igor Zidić na otvaranju Bukovčeve retrospektive u Galeriji "Klovićevi dvori" u Zagrebu.
Sjajan portretist
- Pražani su čak zaboravili i kako je Bukovac izgledao. Ipak, tijekom izložbe se promijenila percepcija - veli Zidić, koji je bio autor retrospektive u organizaciji Moderne galerije i u Pragu, a i ove posljednje u Den Haagu. Slikar iz male Hrvatske ipak je cijelo vrijeme poznat, cijenjen i priznat u svojoj domovini, a ponovno otkriće njegove umjetnosti zbilo se prošle jeseni u Nizozemskoj. Stručnjaci Gemeentemuseuma, gdje je izložba bila više od tri mjeseca, naslovili su je “Vlaho Bukovac, hrvatski kozmopolit”. Kustosi Gemeentemuseuma iz Den Haaga dali su i naslov, apostrofirajući kozmopolitizam našega autora. Tamošnjoj publici svidjeli su se aktovi, brojni izvrsni portreti, ali i modni detalji na raskošnoj odjeći Bukovčevih modela. Ne zaboravimo da i iz tog bogatstva odjeće prepoznajemo životni stil građanskoga sloja u Bukovčevo doba.
Izložba kao svečanost
Ova je izložba doista bila prava svečanost u Nizozemskoj, rekao je ministar Božo Biškupić otvarajući isti slikarski postav u Klovićevim dvorima. Biserka Rauter-Plančić, ravnateljica Moderne galerije, podsjetila je da je pred zagrebačkom publikom prvi put “Velika Iza”, platno kojim je 1882. mladi Bukovac osvojio Pariz, a čuva se u Zbirci Beljanski u Novom Sadu. Posebnost je i remek-djelo “Ružičasti san”, ležeći akt koji čuva Kraljevski dvor u Beogradu.
U umjetničkom paviljonu tijekom noći muzeja sam prvi put vidio neka njegova djela u živo, stvarno veliki majstor!