Stručnjaci raznih profila, od arhitekata i sociologa do konzervatora i ekonomista, posljednjih su godinu i pol dana radili na 12 opsežnih studija kojima je “lajtmotiv” bio centar metropole. Točnije, urbana jezgra. Zahvaljujući njima, zaključilo se kako srce grada vapi za sadržajima poput obrta i dućana, parkirnim mjestima, protupotresnim ojačanjem građevina, zelenim površinama, ušminkanim pročeljima... A sve je to naposljetku objedinjeno prijedlogom programa cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Zagreba koji je predstavljena jučer, na drugu godišnjicu potresa.
Trošak je i prihod proračuna
Proširena je to verzija, odnosno nastavak na pilot-projekt Blok 19 gdje se na primjeru manje cjeline u središtu grada prikazala rekonstrukcija u svim aspektima, od konstrukcijskih i urbanističkih zahvata do energetske tranzicije i prometne infrastrukture. A sada je to programom primijenjeno na cijeli Donji i Gornji grad, a plan je da se koncepcija implementira do 2050. Projekt potpisuje Zavod za prostorno uređenje, odnosno Jadranka Veselić Bruvo i Nives Mornar.– Uloga ovog dokumenta je vizija obnove u središtu grada koja će se odvijati u budućnosti. Služit će kao smjernice svima, od investitora do stanara i stručnjaka – kazao je gradonačelnik Tomislav Tomašević, dodajući kako je dugoročni cilj da se ljudi vrate živjeti u centar, a ne da se ono pretvori u mjesto rezervirano samo za turiste.
Poticaj za izradu studije bio je, dakako, potres pa je u prvom planu model obnove zgrada, što pojedinačnih, što onih u nizu. A uključuje rekonstrukciju stradalih građevina, ali i onih koje je uhvatio zub vremena. Za kreiranje modela konstrukcijske obnove bio je zadužen Građevinski fakultet na čelu s arhitektom Josipom Atalićem. Ponudili su 10 konceptualnih rješenja kako obnoviti zgrade od potkrovlja do temelja ili pak izgraditi zamjenske. Najviše nepoznanica, jedan je od zaključaka njihovih istraživanja, kriju stare, tradicijske zgrade starije od 100 godina.
– Rekonstrukcija stare zgrade najteži je zadatak koji projektanti mogu dobiti. Toliko je stvari koje se otkriju tek kad se počne kopati, posebice kada imamo i element oštećenja od potresa – rekao je Atalić. Najlakši, najisplativiji i najinovativniji pristup obnovi, dodao je, jest da se ne rekonstruira zgrada po zgrada, već blok u cjelini, kao što se, primjerice, činilo u Italiji. Tim dr. sc. Anđeline Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja dobio je pak zanimljive podatke sa sociološkog aspekta. Anketama i razgovorima sa stanovnicima doznali su kako primarno nisu zadovoljni načinom na koji se troši novac iz pričuve, ali i kako je dobrosusjedskih odnosa sve manje, posebice između vlasnika stanova i njihova predstavnika.
– Pozitivno je to što je više od 80 posto ispitanika kazalo kako se ne žele odseliti, čak i oni su privremeno otišli zbog žute ili crvene oznake – rekla je A. Svirčić Gotovac. No, istaknuli su kako je prijeko potrebno unapređenje centra grada, od javnog prijevoza i biciklističke infrastrukture do otvaranja kulturnih i sportsko-rekreacijskih centara.
Više uključiti stanovnike
– Zagrebačka jezgra je živo tkivo kojem ne treba samo konstrukcijska obnova nego i urbanistička. Naše je istraživanje pokazalo kako je za to potrebno više uključiti stanovnike u sve procese, unaprijediti javni gradski promet i destimulirati tranzitni, uspostaviti ravnomjerniji raspored i udio perivoja i javnih površina... – nabrojio je prof. dr. sc. Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta. Jedan od problema koje hitno treba riješiti su i zamršeni imovinsko-pravni odnosi koji su se najviše pojavili u razdoblju denacionalizacije, a nužno je usto, kazao je tim Pravnog fakulteta, uskladiti katastar i zemljišne knjige.
Što se tiče financijskog aspekta revitalizacije centra, za to su bili zaduženi stručnjaci s Ekonomskog fakulteta, a istaknuli su kako je trošak obnove, gleda li se dugoročno, i prihod za gradsku blagajnu. Ako se u nešto ulaže, objasnili su, podupire se proizvodnja u drugim sektorima. Fakultet strojarstva i brodogradnje, odnosno Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliša, naglasio je kako je ponajprije potrebno početi postupno ukidati korištenje prirodnoga plina u grijanju, a istaknuto je i kako bi se mogao zamijeniti geotermalnom energijom kojom je Zagreb jako bogat.
