ulaganja

Projekt Zagreb na Savi: Najprije će se graditi četiri hidrocentrale

'savski park zapad_unu_nnn_080312'
Foto: 'lara.hollis'
1/3
09.03.2012.
u 10:40

Za financiranje neće biti teško dobiti ni zajam, a s obzirom na to da je riječ o energetici europska unija vratit će nam 80 posto uloženog novca

Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, projekt Zagreb na Savi, koji mu je jedan od temeljnih kotača za pokretanje investicija, počet će uređivanjem rijeke Save i gradnjom hidrocentrala. Riječ je o postojećem projektu s kojim se nitko desetljećima nije želio uhvatiti u koštac. Trenutačno lista ima više od deset projekata koji su se nakupljali godinama, a javnosti će plan projekta predstaviti kad razjasni kojim će putem krenuti, doznajemo iz Čačiću bliskog izvora.

Novac za zaduženja

Riječ je o dugoročnom, kompliciranom i slojevitom projektu s više partnera – HEP, Hrvatske vode, Grad Zagreb, država, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka županija – zbog čega se nikomu nije ni dalo pokrenuti ga. Uređivanje Save podrazumijeva i gradnju četiri hidrocentrale (Drenje, Podsused, Prečko i Zagreb) koje bi proizvodile 610 GWh, odnosno 23 posto potreba Zagreba za električnom energijom. Investicija služi i da Hrvatska poveća obnovljive izvore energije jer do 2020. godine 20 posto energije upravo tako moramo proizvoditi. Čačićeva je ideja da Savu napravi plovnom od Siska do Zagreba. U financiranju više od milijardu eura teškog projekta Čačić se, doznajemo, neće oslanjati isključivo na privatne partnere.

– Ima novca od zaduženja koji nije iskorišten, na što plaćamo kamate. R. Čačića to frustrira i nastojat će taj novac iskoristiti. Za taj projekt nije teško dobiti ni zajam, a s obzirom na to da je riječ o energetici, EU će nam vratiti 80 posto iznosa – objašnjava nam izvor Čačićeve planove. Realnost projekta potvrđuje i njegov prethodnik Đuro Popijač koji je isti projekt stavio u gospodarsku strategiju bivše HDZ-ove Vlade.

Oprez pri uređenju

– Takav projekt zanima financijere, od HBOR-a do domaćih banaka. U HEP-u je već pripremljen veći dio projektne dokumentacije. Treba samo provjeriti što treba obnoviti i dobiti nove – kaže Popijač, koji je imao u planu osnovati tvrtku u vlasništvu Zagreba, države, Hrvatskih voda i HEP-a, a koja bi vodila projekt. Projektom je prije svega predviđena stabilizacija i uređenje vodotoka rijeke Save, a koja je nakon poplave 1964. privremeno riješena gradnjom nasipa. Stratešku važnost projekta Čačić ističe i zbog "oslobađanja" prostora koji će se moći iskoristi. No, Niko Gamulin, urbanist iz Zavoda za prostorno planiranje Zagreba, ističe da se prema postojećem GUP-u uza Savu mogu sagraditi milijuni četvornih metara.

– Ako će se prvo uređivati Sava, treba biti oprezan jer hidrocentrale nisu prošle valorizaciju prostora. Zadiranje u vodotok rijeke može biti nepredvidivo i opasno pa se ne bi trebalo paralelno graditi uza Savu – upozorava Gamulin. Napominje da bi se preko hidrocentrala mogle napraviti ceste, čime bi se izbjeglo skupo ulaganje u mostove.

Komentara 90

OB
-obrisani-
19:52 09.03.2012.

Fala Bogu, od toga ništa, znači još 20-tak godina će postojati šetalište po nasipu uz Savu.....

Avatar Django
Django
14:41 09.03.2012.

Vidim, Čačić je preuzeo i poslove zagrebačkog gradonačelnika. Samo nebo mu je granica. Ili pakao!

EV
ebes vl i njegove admine
13:56 09.03.2012.

kojim i cijim novcem? ne mislite valjda daljnjim besmislenim zaduzivanjem hrvatskih narastaja do stanja robova inim bjelosvjetskim banditima samo zato da bi balkanski kokosari na vlasti u zagrebu mogli skrit svoje glavurde medju kokosje noge? niti japan nema lovu da bi ocistio i dekontaminirao makar i manji dijel unistenih mjesta uokolo fukusime, za sto im je potrebno puno manje financijskih sredstava nego za ovakov projekt. samo vi gradite i dalje kucice od karata i makete, a niste u stanju niti nadgraditi odnosno dograditi i preurediti najobicniju zagrebacku zracnu luku.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije