Prvo bi do nje uveli autobusnu liniju s Kvatrića, zatim i zasebno željezničko stajalište na Zavrtnici, a posljednja faza bila bi gradnja tramvajske pruge točno posred ulice.
Tako biznis-zonu na Radničkoj cesti zamišlja 26 studenata arhitekture, prometa, građevine, sociologije i geografije u jednome od pet urbanističkih rješenja za javne prostore Zagreba. Izradili su ih u sklopu projekta “Održiva sigurnost nemotoriziranog prometa u urbanim sredinama” koji se financira iz Švicarsko-hrvatskoga programa suradnje, a provodi ga udruga Održivi razvoj zajednice (ODRAZ) sa Sindikatom biciklista, Fakultetom prometnih znanosti i partnerskom organizacijom Pro Velo Schweiz. Rješenja studenata uglavnom su stoga usmjerena na smanjenje cestovnog te povećanje pješačkog i biciklističkog prometa, a bit će upućena i Gradskoj upravi kako bi se razmotrila njihova moguća realizacija.
Centar i staza Samoborčeka
Tako bi, objašnjavaju Antea Kalinić i Anđela Balić s Filozofskoga fakulteta, prostor Radničke ceste između Držićeve, Vukovarske i Branimirove postala zona smirenog prometa s maksimalno dozvoljenom brzinom od 30 kilometara na sat, a jedini koji bi se onuda vozili autom bili bi oni koji ondje i žive.
– Poslovnjake i turiste koji koriste tamošnje hotele motiviralo bi se da u poslovnu zonu dolaze ili javnim prijevozom ili biciklima, između ostalog i naplatom ulaska za one koji dolaze autom – ističe A. Kalinić.
Vozila i prometnih gužvi trebalo bi osloboditi i područje oko Trešnjevačkog placa, kaže studentica sociologije Magdalena Nekić, koja je s četvero kolega izradila projekt prema kojem bi Gagarinov put postala zona isključivo za pješake i bicikliste, dok bi se kaotično stanje s parkiranjem oko tržnice sredilo gradnjom podzemne garaže.
– Područje oko Nove ceste također bi postalo zona smirenog prometa, a posvuda bi se posadili drvoredi i uredile zelene površine. Trešnjevka je, naime, kvart s najmanje zelenila u gradu, samo tri posto – objašnjava M. Nekić.
Prema viziji Krešimira Vukšića i njegovih kolega, i Tratinska bi ulica postala pješačka zona, u koju žele pretvoriti i centar grada, i to na potezu od Zrinjevca do HNK, odnosno u Teslinoj i Masarykovoj. A cijela magistrala nekadašnjeg Samoborčeka, predlažu Marko Faber, Borna Bogović i Josip Bilić, postala bi pješačko-biciklistička stazu.
Kino i knjižnica u Ciglani
Najambicioznija je, pak, vizija Krune Jagića i njegovih kolega, koji su u projektu predvidjeli potpunu rekonstrukciju terminala na Črnomercu i pretvaranje prostora Ciglane u društveno-poslovni centar.
Okretište bi uredili tako da putnici do autobusa ne moraju trčati preko ceste, a tržnica bi se premjestila u Ciglanu. Zgrada bi, prema planu studenata, imala i knjižnicu, školu stranih jezika, igraonice, ugostiteljske obrte, kino, teretanu, autopraonicu...
– Tako bi terminal na Črnomercu postao “vrata” Zagreba sa zapadne strane – kaže Jagić, student na Fakultetu prometnih znanosti
