Skinut će ih s dijela južnog tornja, ali nikako ne s cijele katedrale. Skele će, kažu nam u Zagrebačkoj nadbiskupiji, barem još neko vrijeme “blokirati” pogled na katedralu, čija obnova traje već 29 godina. Ne nazire se radovima kraj, ističu naši sugovornici, unatoč tome što će skidanjem dijela skela obnova zapravo ući u završnu fazu. A “sudeći po onome kako je dosad kapao novac”, kažu svećenici, trajat će obnova “još dugo”.
Da imamo kao MSU...
– Kad bi bilo novca, obnova katedrale završila bi se za dvije godine. No, donacije, kojima se radovi financiraju, barem njihov najveći dio, dolaze od tek pedesetak stalnih donatora, a o priljevu novca ovisi i tempo obnove. Dio se skupi i kroz humanitarni koncert “Božić u Ciboni”, koji je prije 31 godinu pokrenuo Glas Koncila kako bi se animirali vjernici i različite ustanove te organizacije da se darom uključe u projekt obnove prvostolnice. Uz donacije vjernika, određenu svotu za obnovu daju iz Grada Zagreba i Ministarstva kulture – komentiraju tako pojedinci iz Zagrebačke nadbiskupije koji su upućeni u obnovu katedrale.
Da se u nju, primjerice, uložilo onoliko koliko se dalo za gradnju i opremanje Muzeja suvremene umjetnosti, govore, Zagrepčani bi već odavno odlazili u friško restauriranu crkvu, u koju ionako dolazi mnogo veći broj ljudi, kažu, nego u MSU. Stotine kubnih metara kamena travertino romano, koji imitira onaj kojim je Herman Bollé gradio katedralu, već je utrošeno, a samo jedan kubik, što uključuje klesanje, dopremanje, piljenje prema nacrtu..., stoji deset tisuća eura.
Obnova katedrale vrlo je kompleksna tema, kaže mons. Ivan Hren, kanonik zagrebački zadužen za koordinaciju tih poslova, no nada se da će se, nakon nedavnog sastanka s pročelnicom Gradskog ureda za kulturu Milanom Vuković Runjić, stvari pomaknuti nabolje.
Ona je s predstavnicima Zagrebačke nadbiskupije obišla katedralu ne bi li provjerila u kojoj su fazi radovi, a sve ususret, doznajemo iz Grada, kraju javnog poziva za podnošenje prijava za dodjelu namjenske potpore za obnovu pročelja i krovova objekata vjerskih zajednica.
Rok do 1. studenog
Do 1. studenog rok je za prijavu sakralnih građevina koje trebaju novac za obnovu, a za katedralu je propisano da može dobiti godišnje najviše milijun kuna.
Upravo tim iznosom, neslužbeno nam govore u Gradskoj upravi, unazad nekoliko su godina i pomagali obnovu prvostolnice, dok se i prije davao uglavnom po milijun svake godine, ali ne odlukom o namjenskim potporama, već se iznos osiguravao proračunom. Pitali smo Grad koliko je točno dosad iz gradske blagajne otišlo na obnovu katedrale, ali do zaključenja izdanja nije stigao odgovor.
Projekt, inače, operativno vodi Odbor Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, koji je 1987. osnovao kardinal Franjo Kuharić. On je i blagoslovio početak radova tri godine poslije, otkad katedrala stoji u metalnim skelama koje je postavila Sisačka željezara
Nego. Jel' itko ikada vidio na toj skeli radnike ? Nije da prolazim često tamo, ali ja ih nikada nisam vidio.