Iako će nam proljeće službeno na vrata zakucati tek za mjesec dana, moglo bi se reći da je u zagrebački Botanički vrt već stiglo, barem ako je suditi po biljkama koje slove kao glasnici proljeća. Naime, travnate površine jednog od najljepših gradskih vrtova ovih su dana prekrili tepisi šarenih proljetnica, a osim očekivanih žutih cvjetova ozimica, ranije no prijašnjih godina, niknule su i visibabe, šafrani, jaglaci i drijemovci. Tamošnje zaposlenike tako su natjerale na ubrzane radove čišćenja staza i nasada, ali i da, nakon kratkog zimskog mirovanja, vrt ponovno otvore za posjetitelje.
Jak utjecaj klimatskih promjena
Iako je veljača rezervirana tek za cvat ranih ozimnica, zeljastih trajnica iz porodice žabnjaka, visibabe, šafrani i jaglaci, priznaje voditelj Botaničkog vrta Vanja Stamenković, sve su iznenadile, a prizvalo ih je, ističe, sunce.
VEZANI ČLANCI:
– Zbog sunca i toplijih dana izašle su ranije nego prijašnjih godina. Unatoč hladnom valu koji smo imali tijekom ove zime, ponovno imamo naglo zatopljenje. U vrtu se sada mogu vidjeti i biljke koje su cvjetale samo u siječnju, do veljače bi ocvale, no sada su se pomiješale i s proljetnicama. Stoga smo odlučili otvoriti ranije, upravo kako bismo iskoristili sunčane i tople dane, da posjetitelji mogu doći i uživati u pogledu na šarene proljetnice. Raširile su se po cijelom vrtu jer posljednjih nekoliko godina imamo malo drugačiji režim košnje, odnosno smanjeni, pa nam ljeti čak rastu i orhideje koje smo ranije zasadili – kaže Stamenković. No dio nasada još uvijek je pokriven i spava jer, smatra Stamenković, još uvijek možemo očekivati hladnije dane, pa čak i snježne pahulje, koje bi nas mogle iznenaditi i u travnju, što ne bi bilo prvi put.
– Još malo ćemo pričekati pa kada se uvjerimo da toga neće biti, i ostale biljke ćemo polako iznijeti van – ističe. Zagrebački Botanički vrt Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta do kraja veljače možete posjetiti ponedjeljkom i utorkom od devet do 14.30, kada je ulazak u vrt besplatan za sve posjetitelje. Ostale dane obići ga možete do 16 sati uz kupnju ulaznice od dva eura, odnosno euro za učenike te studente, a od ove godine uvedena je i jedna novost. Naime, besplatan ulaz, uz predočenje osobne ili umirovljeničke iskaznice, imaju svi umirovljenici s hrvatskim državljanstvom.
Osim šarenog samoniklog bilja u vrtu se, među ostalim, mogu vidjeti i brojna stoljetna stabla, poput hrasta i bukve, kojima se, zbog sve jačeg utjecaja klimatskih promjena, ističe Stamenković, ne piše dobro.
– Biljke su jako dobri pokazatelji klimatskih promjena. Polako nam odlaze neka stara stabla kojima više ne odgovaraju vremenski uvjeti ili je pretoplo ili pak prekišno kao lani. Mi smo sad u sezoni El Niña i skoro La Niñe, što dodatno pogoršava situaciju u smislu nekih blago kataklizmičnih događaja kao što je bila, primjerice, lanjska srpanjska oluja. Takvih događaja moglo bi biti i ove godine, a s druge strane, tijekom zime imali smo hladni val od minus deset Celzijevih stupnjeva i upravo ti vrhunci vrlo nejednakih ekstrema odražavaju se na sve, kako na ljude tako i na biljke – objašnjava.
Stoljetnim stablima, stoga, nastoje maksimalno olakšati te im, među ostalim, redovitim natapanjem produžiti život, no uskoro će, ističe, morati promijeniti samu strukturu sadnje te uzgajati biljke i stabla koja lakše podnose nagle temperaturne promjene.
VEZANI ČLANCI:
– S obzirom na to da nismo uspjeli smanjiti emisije stakleničkih plinova, što smo svi potpisali prije više od desetljeća, projekcija je da bi za 50 godina, zbog globalnog zatopljenja, moglo doći do toga da u ovim krajevima, sve do Alpa, više neće biti bukve, hrasta, javora. S druge strane govori se gašenju golfske struje u idućih 30 godina zbog čega bi sjever Europe mogao jako zahladiti, a mi ćemo se susresti s još ekstremnijim uvjetima – kaže Stamenković.
Stabla s porukom
Zateknete li se ondje u šetnji, podno krošanja, među ostalim, hrasta, javora i lovora, u neposrednoj blizini tamošnjeg izložbenog paviljona, naići ćete na gredice na kojima se uzgaja razno ljekovito te začinsko bilje.
Svojim opojnim mirisima privući će vas tako lavanda, mažuran, slatkomirisna metvica, matičnjak, baršunasta kadulja i meksički neven, a u Botaničkom vrtu, podsjetimo, neku od biljaka iz zbirke možete i “posvojiti” te donacijom novca financijski pomoći vrtu. U znak zahvale, drvo ili biljka koju ste usvojili dobit će pločicu s vašim imenom, datumom ili pak porukom koju nekome želite poslati.
