Stanovnici Donjega grada, od Trga Franje Tuđmana do Šubićeve te Kaptola i željezničke pruge, od ove godine više neće moći računati na novac Fonda za zaštitu okoliša kako bi lakše obnovili svoje derutne zgrade jer će se novac dodjeljivati samo onim zgradama koje će nakon obnove smanjiti troškove za energiju za više od 50 posto. Osnovna je zapreka takvim uštedama to što je cijeli taj prostor zaštićena povijesna cjelina čiji stanari moraju obnovu voditi pod budnim okom konzervatora i ne smiju koristiti stiropor, kamenu vunu i slične materijale kojima se štedi toplina.
Ne mogu to plaćati
– Bojim se da će se ovom odlukom otežati i onako spora i skupa obnova zgrada u zaštićenoj zoni i da će obnova tih zgrada gotovo stati. U tim zgradama većinom je malo stanova i stanara, među njima i dosta umirovljenika koji ne mogu plaćati takve zahvate – kazao je Milan Jokić, tajnik Hrvatske udruge stanara, na okruglom stolu “Energetska obnova u zaštićenim zonama” jučer u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Okupili su se predstavnici stanara, tvrtki koje upravljaju zgradama te odgovorni iz Fonda za zaštitu okoliša i konzervatori.
– Projekt energetske obnove zgrada već tri godine daje rezultate, a u njegovoj drugoj fazi treba razmišljati o energetskoj obnovi zgrada u zaštićenim zonama – istaknuo je Dražen Pomper, direktor tvrtke za upravljanje zgradama Monel.
Napomenuo je da je pri obnovi potrebno poštovati izvornost zgrade, no da bi ipak trebalo malo “popustiti” na račun energetske obnove i definirati moderne materijale koji se mogu uklopiti u zaštitu spomenika kulture i kojima se štedi i toplina.
Takva su pravila EU
U Fondu za zaštitu okoliša opravdali su odluku standardima EU.
– Novac za energetsku obnovu više ne smijemo davati iz državnog proračuna, već iz fondova EU, a tamo je kriterij 50 posto uštede. Za obnovu takvih zgrada treba tražiti druge izvore prihoda, kao što su Ministarstvo kulture ili spomenička renta koju daju gradovi – rekao je Tomislav Ilić iz Fonda.
Da će ova odluka zasigurno usporiti obnovu oronulih fasada u centru, svjedoči i činjenica da je u protekle tri godine diljem grada obnovljeno ili u fazi obnove više od 90 zgrada, među kojima i one u zaštićenoj zoni. Lani je subvenciju za obnovu dobila i stambena zgrada u Mrazovićevoj 12 koja u obnovu ulaže 1,7 milijuna, a Fond će joj vratiti 700.000 kuna. Grad godišnje sufinancira 20 do 30 fasada u zaštićenoj zoni, a lani je za to izdvojen 21 milijun kuna.
Atanazije: Slažem se s napisanim. Imala sam prilku provesti se s turistama u jednom autobusu u po centru grada, dakle imala sam pogled na dio fasada koji je nedostupan kad si pješak ili u osobnom vozilu. Srce me zabolilo kako izgledaju zgrade na zelenom valu, od Žerjavićeve preko Hatzove do Draškovićeva. Derutne i pune škrabotina. I tu vodimo turiste i očekujemo da prazne novčanike. Treba te zgrade hitno obnoviti, postaviti kamere i guliti roditelje crtača.