Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić prošli je tjedan nakon sastanka s ministrom zaštite okoliša Slavenom Dobrovićem objavio da odustaje od spalionice otpada.
Poručio je da su spalionice “passé”, da su bile “in” prije 30 godina, a da on želi biti moderan. No stručnjaci za gospodarenje otpadom demantiraju ga: kažu da spalionice otpada nisu nimalo “passé”, nego da se one i dalje grade diljem Europe.
Iskoristivo 80 posto
Dr. Renato Šarc s Katedre za tehniku oporabe otpada i gospodarenje otpadom sveučilišta Leoben objašnjava da se spalionice danas grade s visokim stupnjem energetske učinkovitosti te se stoga nazivaju energanama na otpad. Tako se više od 80% energije iz otpada može iskoristiti kao električna i toplinska energija u industrijskoj zoni ili je koriste građani, kao u Amsterdamu, Londonu, Berlinu, Beču...
– Spalionice su se gradile, grade se i danas, a gradit će se i u budućnosti u EU i diljem svijeta – poručuje Šarc. Dodaje da se trenutačno energane na otpad grade u Velikoj Britaniji, Danskoj, Poljskoj, Rumunjskoj. Danas u Europi, navodi Šarc, posluje oko 500 takvih postrojenja s ukupnim godišnjim kapacitetom većim od 80 milijuna tona otpada.
Spalionice su se gradile, grade se i danas, a gradit će se i u budućnosti u EU i diljem svijeta
Sveučilište Leoben
Prema njegovu mišljenju, ako Zagreb ne bude imao energanu, otpad nepogodan za recikliranje i dalje će se odlagati na Jakuševcu. Ako se on zatvori, Grad mora osigurati novo odlagalište ili izvesti otpad u drugu županiju ili državu. Planira li graditi MBO (mehanička i biološka obrada otpada) postrojenje, objašnjava, opet će trebati novo odlagalište i energanu ili se otpad može izvesti u energanu u drugoj državi.
Predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom, profesorica na Geotehničkom fakultetu Aleksandra Anić Vučinić kaže da je energetska oporaba otpada navedena u Direktivi EU.
– EU je nije zabranio, ali je jasno rečeno što se s otpadom mora raditi prije energetske oporabe. Mora se spriječiti nastanak otpada, odvojeno prikupljati, reciklirati, a tek onda “spaliti” i na kraju ostatak odložiti. Problem je što mi nemamo ništa osim odlagališta – upozorava Anić Vučinić. Ona ističe problem industrijskog otpada o kojem nitko ne vodi brigu, a izvozimo ga u susjedne zemlje poput Austrije i Mađarske, koje tako zarađuju na našem smeću.
Drukčija termička obrada
– Europa je krucijalne probleme otpada riješila spalionicama, MBO-ovima, reciklažom. Oni već godinama jer imaju ozbiljan sustav primarnog odvajanja i recikliranja – kaže Anić Vučinić.
Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy pak podržava odluku da se spalionica ne gradi.
– Postoji cijeli niz drugih termičkih obrada otpada koje nisu spalionice, poput pirolize i katalitičke depolimerizacije. Stoga se nadam da će Zagreb ići prema tim novim tehnologijama – ističe Holy.
Čemu ove rasprave? Bandić je po ovoj temi doslovce, urbi et orbi, izjavio da nije naročito pametan. Sve daljnje rasprave su bespredmetne.