Jedno od najjačih računala u zemlji vrijedno dva milijuna kuna stoji u podrumu u zgradi staroj više od 150 godina.
Sva istraživanja vezana uz numeričku prognozu vremena i svi proračuni na razini cijele zemlje rade se na tom stroju. A podrum na Griču jedini je koliko-toliko siguran smještaj za njega u toj zgradi. Taj je podrum nedavno obnovljen pa je ogromno računalo premješteno iz druge prostorije, gdje se pretjerano zagrijavalo. No sada u Državnom hidrometeorološkom zavodu, pak, riskiraju poplavu. Improvizacija je nešto na što su navikli. Rade, kažu, u zgradi koja predstavlja sigurnosni rizik za ljude koji u njoj rade, a upitna je i opstojnost službe. Vlaga je u njihovim prostorijama sasvim normalna stvar, a neki od 150 djelatnika, koliko ih radi na Griču, moraju dobro razmisliti kako spriječiti prokišnjavanje u slučaju kiše. Posebice oni koji rade u potkrovlju. Krovni prozor u uredu Dubravke Rasol i Hele Irhe zatvara se samo pomoću žlice, a lokvice nakon nevremena u njihovoj sobici sasvim su normalna pojava. Ljeti, pak, otvoreni prozori ne pomažu da rashlade prostor u kojem je redovno iznad 25°C.
Novac iz EU fondova
Motritelju Bruni Vojnoviću otežano je, pak, očitavanje zračenja sunca, a da dođe do heliografa, uređaja koji to mjeri, mora proći strme drvene škripave i polutrule stepenice te tavan u istom stanju i popeti se kroz usko okno na krov, gdje stoji heliograf. A očitavanja se mogu vršiti tek u 21 sat.
– Taj put mogao bih prijeći već žmirećki, no trebalo je vremena da se naviknem – kaže Vojnović. Odlučili su stoga u DHMZ-u pokrenuti projekt modernizacije koja, kažu, nije moguća bez rješavanja temeljnog problema – adekvatnog smještaja. Stoga su raspisali natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za novu zgradu DHMZ-a.
– Već imamo rezervirano zemljište od 19.000 kvadrata u sklopu kampusa Borongaj – kaže Branka Ivančan – Picek, načelnica Sektora za meteorološka istraživanja, koja je ujedno zadužena za vođenje projekta modernizacije. U novoj će zgradi biti konferencijska dvorana, restoran, laboratorij s podzemnom garažom, ali i fenološki vrt pored zgrade te šetnica koju će moći koristiti i prolaznici. Projekt će prijaviti na europske fondove, a prema predviđanjima, u novu bi zgradu trebali useliti 2021. godine.
Mjerenja od 1861. do danas
Konačni izgled mogao bi se znati 2. srpnja, do kad traje natječaj. Što će biti sa starom zgradom, odlučit će se na razini Vlade, s obzirom na to da je ista državna imovina. No neće se smjeti dirati soba na 1. katu, u kojoj se mjerenja kontinuirano odvijaju od 1861. godine do danas.
Hm, moram ovdje reči: Kako se DHMZ selio sa Griča u Oborovo, poljoprivredni fakultet u Maksimirskoj, na prostor kod Velesajma, gdje je sad muzej suvremene umjetnosti, na budući Kazališni trg, gdje je sad likovna akademija, na remizu u Dubravi, gdje je Bandinjo sada napravio vrtove, a za sve te ideje je neko uzimao novce, - tako je i ovo sada, sa imaginarnom budućom lokacijom, uz novac koji se tek treba uzeti iz EU fondova, samo mazanje očiju, uz ponešto škuda za projekte koji kasnije skupljaju prašinu u ladicama ministarstava, od Znanosti do MZOP-a. Kako su uvijek u priči isti ljudi, ili njihovi učenici, ova jadna institucija, najzadnja u financijskoj hijerarhiji Vlade, odselit će se samo u parkić preko puta kad se ista sruši, gdje će biti spomenik Andriji Mohorovičiću, kao sjećanje da je ruševina preko puta spomenika nekad bila znanstvena institucija i mjesto gdje su se obavljala neka mjerenja i zapisivale temperature i slične stvari, koje u današnjem globalnom zatopljenju, svi ozbiljno shvaćaju, osim naših političara, koji i dalje ratuju sa ustašama, partizanima, bjelogardejcima, četnicima, kozacima, vanzemaljcima i sličnim ekipama podobnim za par ušićarenih političkih poena za neku trulavu foteljicu u Saboru, Vladi, Akademiji, povjerenstvu.......