- Ne prestane li ta strava nad našim glavama, blokirat ćemo prilaze silosu pa što bude - ogorčen je Mirko Žigman, koji, poput ostalih stanovnika u susjedstvu Agroprerade u Ivanić Gradu, već godinama trpi kukuruznu pljevicu iz sušara.
Žigman i njegovi susjedi tvrde kako čak dvije od tri sušare silosa nemaju zaštitnih filtara te je u doba sušenja kukuruza i drugih žitarica, od listopada do kraja zime, u Žitnoj, Jurinčevoj, Cundićevoj, Šiftarovoj, Naftaplinskoj i susjednim ulicama nemoguće živjeti. Kukuruzna pljeva svakodnevno sipi nad njihovim glavama, poput snijega. No iako su apeli mjerodavnim službama upućivani još 1988. godine, a Agroprerada nakon njihovih inspekcija još 1991. obećala sanaciju sušara, ni desetak godina poslije ništa se nije promijenilo.
"Ekocid nikoga ne zanima"
- Očito da je vlasnik Agroprerade Ivica Todorić velika marka i nitko mu se ne želi zamjeriti jer gradu donosi dosta novca. To što tu čini ekocid, nikoga ne zanima. Čak ni gradonačelnika Borisa Kovačića, koji čeka da ekološke udruge prve nešto poduzmu pa će on, navodno, stati iza njih. Agropreradi je uputio tek nekoliko stidljivih redaka kako su građani godinama nezadovoljni i zatražio pismeno očitovanje o rješavanju tog problema - kaže predsjednik ivanićgradske ekološke udruge Terre nostre Mile Marinčić, koji i sam svakodnevno trpi pljevicu u svom dvorištu. Ima je, tvrdi, više no ikad.
- Pogledajte moj vrt! Moja obitelj na tržnici kupuje salatu jer nam je jeftinija od vode koju potrošimo na pranje vlastite, pune pljevice - ogorčena je Ljubica Horvat.
Agata Mlikotić objašnjava kako zbog pljevice nitko vani ne suši rublje niti zrači posteljinu. Automobili pred kućama izgledaju kao da su izašli iz štaglja, a najočajniji pljevu po dvorištima kupe i usisavačima jer od metenja, pogotovo kad puše vjetar, nema nikakve koristi. Alergičari, priča Đurđica Mlikotić, svako malo zovu Hitnu pomoć, a kilometar i pol dalje od silosa pljeva se zadržava čak i na nadgrobnim spomenicima.
Kazne isplativije od filtara
- Sušare silosa žurno trebaju pročišćivač, što su i po zakonu morale ugraditi! No Mira Duvnjak, direktorica Agroprerade, izjavljuje kako je to skupo jer pljevica nije štetna za zdravlje - tvrdi Đ. Mlikotić.
Osim toga, objašnjava, silos optužuje grad da tu nije smio dopustiti gradnju kuća, a grad uzvraća da su dozvole valjane.
- Kako da ne! Kuću sa svim dozvolama pokraj silosa imam već 50 godina, a silos je sagrađen prije trideset. Tko je tu blesav? - ljutita je Lj. Horvat, i dodaje kako je već skupila punu vreću pljevice u namjeri da u Agropreradi pospe sve Todorićeve urede.
Ispitivanja Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, koji je 1991. godine imao i pokretni laboratorij pred Agropreradom, pokazala su kako pljevica u krugu od 500 metara škodi kvaliteti života, a sitnije čestice mještanima ulaze i u pluća, objašnjava Katarina Magić. U doba mjerenja pljevice je bilo gotovo pet puta više od dopuštenog. Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva nakon toga zaprijetila je zatvaranjem najopasnije sušare Campbella, a Agroprerada u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom obećala naći rješenje.
- I jesu! Zaključili su kako im je pljevicu jeftinije pustiti u zrak i trovati mještane nego postaviti filtre. Uopće ih nije briga za nas, a nitko ih zbog toga ne kažnjava. Možemo samo pretpostaviti kako se sve utišalo i zašto Agroprerada još ništa nije poduzela - tvrdi K. Magić.
Sušare "relativno" povoljne za zdravlje
- Sve što se tehnološki moglo poduzeti na sušarama, poduzeli smo. Imamo filtre, dodatne plašteve... No tehnologija je takva da dio pljevice ide u zrak - tvrdi direktorica Agroprerade Mira Duvnjak, i dodaje da ne zna kako je bilo 1991. godine. No današnje česte inspekcijske kontrole svih otpada u njih ne nalaze ništa nezakonito.
Prema stručnome mišljenju Zavoda za zaštitu zdravlja, od 25. studenoga 1992. "imisijske koncentracije u blizini sušare najčešće zadovoljavaju i ispod su dugotrajne maksimalne koncentracije, a relativno su povoljne i sa zdravstvenog aspekta", kaže pak Violeta Colić, direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora, i dodaje kako je Agroprerada te godine zasadila i zaštitni drvored jablana koji su propali zbog herbicida u susjedstvu, a potom i čemprese u obliku živice.
Tehničko-tehnološki uvjeti, što je propisao Zavod za poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport Poljoprivrednog fakulteta, poboljšani su i proteklih godina filtrima koji sprečavaju dizanje pljevice u više slojeve atmosfere. A da su nedostaci i obaveze prema Zakonu o otpadu i Pravilniku o katastru emisija u okoliš ispravljeni i ispunjeni, tvrdi ona, svjedoči i zaključak Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja iz 2000. godine.
Jolanda Rak Šajn
