U 59. GODINI

Tuga na zagrebačkom Sveučilištu: Preminuo je jedan od najcitiranijih i najuglednijih profesora

svijeća ilustracija
Foto: Pexels
09.03.2024.
u 18:11

Pokrenuo je novi smjer u geoznanostima u Hrvatskoj koji uključuje istraživanje formiranja nanominerala i nanostrukturiranih mineralnih čestica i njihovu ulogu u biogeokemijskom kruženju tvari u okolišu

Hrvatski geolog i akademik Ivan Sondi umro je u subotu u Zagrebu u 59. godini života, izvijestila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) istaknuvši kako je Sondi dao velik doprinos svjetskoj znanosti te je bio najcitiraniji hrvatski geoznanstvenik. Sondi se rodio 1965. u Pitomači. Diplomirao je 1990. geologiju na Rudarsko-geološko-naftnome fakultetu te magistrirao 1993. oceanologiju i doktorirao 1995. geologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. 

Od 1991. do 2011. radio je u Institutu Ruđer Bošković gdje je 2010. izabran u zvanje znanstvenoga savjetnika.  Od 2011. bio je redoviti profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu te gostujući profesor Instituta Jožef Stefan u Ljubljani. Radio je i na Sveučilištu Clarkson u SAD-u (1997.-2003.), bio gostujući istraživač u više institucija te redoviti član HAZU-a.

Akademik Sondi bavio se istraživanjima u području mineralogije okoliša, geokemije i sedimentologije, ponajprije formiranjem nanominerala i mineralnih nanočestica i njihovom ulogom u biogeokemijskom kruženju tvari u prirodnom okolišu. HAZU ističe kako je dao velik doprinos svjetskoj znanosti u području sedimentologije, geokemije, biomineralizacije i nanoznanosti. 

Foto: HAZU

Pokrenuo je novi smjer u geoznanostima u Hrvatskoj koji uključuje istraživanje formiranja nanominerala i nanostrukturiranih mineralnih čestica i njihovu ulogu u biogeokemijskom kruženju tvari u okolišu. Dao je i važan doprinos razumijevanju procesa biomineralizacije karbonatnih minerala na nanorazini.

Sondi je bio najcitiraniji hrvatski geoznanstvenik i jedan od najcitiranijih profesora Sveučilišta u Zagrebu s respektabilnim međunarodnim ugledom. Njegov rad objavljen 2004. u časopisu Journal of Colloid and Interface Science jedan je od najcitiranijih radova hrvatskih znanstvenika u svijetu općenito te prema bazama Google Scholar i Scopus ima više od 6400, odnosno 4438 citata

VEZANI ČLANCI: 

Bio je voditelj ili suradnik na brojnim međunarodnim i domaćim projektima, a svojim znanstvenim radom i publiciranjem u prestižnim međunarodnim znanstvenim časopisima promicao je hrvatsku znanost u svijetu. Za svoj istraživački rad dobio je brojne nagrade od kojih se prema važnosti ističu: 2008. Godišnja nagrada HAZU-a, 2018. Nagrada Andrija Mohorovičić,  2019. Nagrada Ivan Filipović, 2010. Godišnja nagrada Instituta Ruđer Bošković.

VIDEO: Osvanuo novi minirotor na raskrižju Ulice Hrgovići i Jarunske ulice

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije