Iako u Zagrebu postoji oko 500 javnih objekata u koje je vjerojatno ugrađen azbest, a polovica od toga su vrtići, škole, dječji domovi..., u kojima borave djeca, ne postoji popis rizičnih objekata niti sustavan program uklanjanja azbesta s takvih građevina.
Uklanjanje bez prioriteta
Tako tvrdi prof. dr. Franjo Plavšić, ravnatelj Zavoda za toksikologiju, čiji je prijedlog projekta izrade karte rizičnih mjesta s azbestom u gradu odbijen uz objašnjenje da za njega nema dovoljno novca.
– Nemoguće je utvrditi koliko je točno takvih građevina, a problem je u tome što se azbest u Zagrebu uklanja bez prioriteta, bez ikakva reda i plana – rekao je Plavšić u povodu našeg upita o uklanjanju azbestnog krova sa srednje škole u Samoboru usred školske godine. Isti radovi bili su i na OŠ Jordanovac.
Obilazak terena
Cilj projekta bio je izraditi javno dostupnu kartu Zagreba s označenim položajima gradskih javnih objekata s ugrađenim azbestom, koji mogu predstavljati rizik za zdravlje ili živote građana, te istaknuti one koji predstavljaju najveću opasnost i imaju prioritet sanacije. Prikupljanjem podataka o ugrađenom materijalu i njegovoj starosti napravili bi se popisi rizičnih objekata uz preporuke što treba poduzeti, poput dodatne izolacije materijala, uklanjanja ili čak rušenja objekta.
Na temelju te analize podataka stručnjaci bi obilazili teren i napravili plan uklanjanja tih ploča.
– Iako smo pročelnik gradskog ureda Zvonimir Šostar i ja mnogo o tome razgovarali, prijedlog na Gradskoj skupštini nije prošao. Obrazložili su da nema dovoljno novca za projekt koji bi stajao pola milijuna kuna – rekao je Franjo Plavšić.
Komentar iz mjerodavnog gradskog ureda nismo dobili.
Glavno da ima love za stupiće.