Srednji sloj platio je najveću cijenu krize i promjena u poreznom sustavu, zaključak je hrvatskih ekonomista.
Ipak definicija srednjeg sloja izaziva podjele. Tako ekonomist Ljubo Jurčić definira srednji sloj kao građane koji zarađuju nešto iznad prosjeka i rade u proizvodnim djelatnostima, a profesor Josip Tica drži da su to ljudi koji uglavnom zarađuju od kapitala.
– Srednji su sloj građani koji imaju automobil i riješeno stambeno pitanje, a mogu djecu poslati na fakultet i pritom normalno živjeti – definirao je Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.
Sličnom se filozofijom vodila i Vlada kada je izmjenama poreznih razreda oko 410.000 građana obvezala da porez na dohodak plaćaju po stopi od 40 posto.
Platili radnim mjestima
Znanstvenik Slavko Bezederi iz Instituta za javne financije izračunao je da porezno opterećenje značajnije raste za neto plaću veću od 8200 kuna, dok su oni koji zarađuju iznad 40.000 kuna bruto, rasterećeni. Pokazao je i da novi sustav neće najsiromašnijima dati više novca. Ipak, porez na dohodak nije uzrok nestanka srednjeg sloja, već je to, po mišljenju Ribića, pad kupovne moći, pri čemu se prosječnom plaćom više ne može osigurati isti standard kao nekad. Iz ekonomskih razloga jako je važno zadržati srednji sloj jer je on kupac novih proizvoda, kaže Ribić te objašnjava da siromašni kupuju samo kruh i mlijeko, a bogati luksuzne proizvode, što nije dovoljno za razvoj ekonomije.
– Nova je vlada opteretila srednji sloj da bi otvorila prostor za investicije. Neće ih biti ako se privatni sektor ne osloni na državu, a zanima ga poticanje proizvodnje za izvoz, a ne farbanje fasada – oštro je kritizirao Ribić.
Statistika pokazuje da je kriza najviše pogodila srednji sloj. Tako je od 80.000 novih nezaposlenih polovica prije otkaza radila za srednje visoku plaću, a rast nezaposlenosti u toj je kategoriji bio brži od prosječnog. Među 130.000 izgubljenih radnih mjesta oko 70 posto je onih koji su osiguravali standarde srednjeg sloja.
– Glavni problem leži u strukturi domaćeg gospodarstva – upozorava Jurčić. Privatni dio ekonomije temelji se na prodaji paket-aranžmana, kaže i napominje da tržište traži radnike s niskim plaćama i mali broj dobro plaćenih menadžera koji upravljaju uvezenim rješenjima.
Od najma godišnja plaća
– Tranzicija je urušila, a kriza dokrajčila srednji sloj, koji bi trebao biti nositelj društva i ekonomije – zaključak je Jurčića, koji napominje da samo industrijalizacija može revitalizirati srednji sloj.
Profesor Tica ne slaže se sa statistikom jer u Hrvatskoj ima 750.000 stanova više nego kućanstava, prema čemu svaka druga obitelj ima više od jednog stana. Napominje da se u dohodak ne uračunavaju prihodi od kapitala, a i da je nekretnina znatno lakše opterećena nego plaća.
– Ti ljudi nisu ni taknuti krizom jer su dohotke ostvarivali od nekretnina i nisu uopće bili obuhvaćeni poreznim sustavom – napominje Tica ističući da se od najma jednog apartmana na moru može zaraditi godišnja prosječna plaća. Zato Tica zaključuje da Hrvatska ima srednji sloj, ali u zoni sive ekonomije, koju statističke kategorije ne poznaju.
\"Prof. Tica: Ima srednjeg sloja sve dok svaka druga obitelj ima više od jednog stana\". Ja imam svoj stan. Vrijedan 550.000,00 kuna. Koji moram platiti 1.100.000,00 kuna. Koji sam ja sloj?