U organizaciji udruge Žumberački uskoci, Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje i Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom u subotu, 8. lipnja 2024, na 110. godišnjicu smrti Tadije Smičiklasa, održana je u Reštovu i Sošicama svečanost obilježavanja te velike obljetnice proslavljenog sina Žumberka.
U Reštovu je postavljena informacijska ploča kraj biste Tadije Smičiklasa ispred njegove rodne kuće, a molitvu je tom prigodom izrekao jaskanski i sošički grkokatolički župnik otac Marjan Jeftimov. Nakon toga u vatrogasnom domu u Sošicama održan je program kroz koji je umješno vodio tajnik Žumberačkih uskoka Željko Hranilović. Uz predsjednika Uskoka Milana Radića on je svakako i najzaslužniji za odličnu organizaciju ove cijele akcije.
O vrijednosti djela Tadije Smičiklasa, ali i važnosti Žumberka za hrvatsku znanost, kulturu i opstojnost govorili su predstavnici ustanova na čelu kojih je bio Tadija Smičiklas: potpredsjednik Matice hrvatske i član Družbe "Braća Hrvatskog zmaja" Mario Jareb (koji je u Žumberak došao u društvu sina Luke koji je bio i najmlađi sudionik programa) te prorektorica za umjetnost, kulturu i međusveučilišnu suradnju Zagrebačkog sveučilišta Jasenka Ostojić. Pismo predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Velimira Neidhardta pročitao je Željko Hranilović.
Prisutnima se obratio i veliki prijatelj Žumberka i Žumberčana, počasni član Žumberačkih uskoka i glavni urednik "Večernjeg lista" Dražen Klarić, koji je između ostalog rekao: "Tadija Smičiklas jedan je od najvećih hrvatskih intelektualaca svih vremena i to treba uvijek isticati. Ne postoji niti jedan prostor koji je svojom veličinom i brojem stanovnika dao toliko priznatih intelektualaca, umjetnika, biskupa, vokskovođa i plemićkih obitelji kao što je to Žumberak. Prema rasprodanom izdanju Večernjakovog specijala posvećenog Žumberku hrabro procjenjujem da danas na području Hrvatske živi oko 10 tisuća potomaka žumberačkih uskoka."
Veliki prijatelj Žumberka, književnik i član Nadzornog odbora jaskanske Matice hrvatske Nino Škrabe, bio je još hrabriji u procjeni tvrdeći da potomaka Žumberčana diljem Lijepe naše i svijeta ima oko 20 tisuća. Pritom je dodao: "Nema sela u Žumberku koje nije dalo neku značajnu osobu, nekog znanstvenika, književnika, glazbenika, svećenika, biskupa, vojskovođu, likovnog umjetnika, sportaša…
Ovaj kraj je danas možda prazan i iseljen, ali njegove crkve i kapele su svjetionici i sidra kojima se Žumberčani uvijek rado vraćaju. Žumberak ima budućnost. Ljudi će se konačno vratiti kad shvate da ovakvu ljepotu ne mogu naći nigdje na svijetu, da se ovdje može živjeti jednako dobro ako ne i bolje nego u napučenim gradovima, da je ovdje njihov dom i njihovi korijeni."
Prisutne je pozdravio i načelnik općine Tompojevci iz Srijema, krajnjeg istoka Hrvatske Milan Grubač, u čijoj općini (selo Berak) živi velik broj potomaka žumeračkih uskoka. Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom Klementina Škrabe upoznala je s djelovanjem brojnog i aktivnog jaskanskog ogranka, ali i naglasila kako ogranak djeluje na području cijele bivše velike općine Jastrebarsko koju uz Grad Jastrebarsko čine općine Klinča Sela, Krašić, Pisarovina i Žumberak.
Na programu u Žumberku bili su aktivni članovi jaskanskog ogranka Matice hrvatske Marta Brkljačić, Josip Bakalas, Anamaria Škoc, Ivica Brkljačić i Leon Vlašić, a i većina pjevača "Javora" (među kojima je i grkokatolički župnik otac Marjan Jeftimov) također su članovi jaskanske Matice. Svojim prisustvom u svečanim odorama događaj su uveličali i članovi brojnih povijesnih postrojbi iz cijele Hrvatske, a prisutan je bio i načelnik Žumberka Zdenko Šiljak.
Pred punim vatrogasnim domom u Sošicama stihove najznačajnijeg žumberačkog pjesnika Jovana Hranilovića te zapis o Žumberku velikog Antuna Gustava Matoša (čiju 110. godišnjicu smrti također obilježavamo ove godine) predstavio je dramski umjetnik i član Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom Robert Kurbaša. S tri pjesme nastupilo se Gradsko pjevačko društvo "Javor" koje pod vodstvom maestra Nenada Krljana djeluje u sklopu jaskanske Matice.
Ovo nije bila prva akcija Žumberačkih uskoka i jaskanske Matice u čast Tadije Smičiklasa. Prije deset godina, 2014., povodom 100. godišnjice njegove smrti, organiziran je program u sklopu kojeg je kraj rodne kuće otkrivena bista Tadije Smičiklasa, djelo akademskog kipara Petra Ujevića.
U jaskanskoj grkokatoličkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg u organizaciji tadašnjeg župnika (sada biskupa) Milana Stipića te Uskoka i Matičara s velikim uspjehom održana je odlično posjećena "Večer Tadije Smičiklasa". Rasprodana knjižica "Tadija Simičiklas i njegov Žumberak" čije će drugo, dopunjeno izdanje uskoro ugledati svjetlo dana objavljena je 2015. U Reštovu su Braća Hrvatskog Zmaja još 1928. postavila spomen-ploču na rodnoj kući Tadije Smičiklasa.
Hrvatski povjesničar, političar i publicist, veliki Žumberčanin Tadija Smičiklas (Reštovo, 1. listopada 1843 – Zagreb, 8. lipnja 1914) bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1900 – 1914), rektor Zagrebačkog sveučilišta (1888 – 1898) i predsjednik Matice hrvatske (1889 – 1891). Školovao se u Sošicama, završio gimnaziju u Zagrebu, radio kao učitelj u Osijeku, studirao u Zagrebu i Pragu, diplomirao u Beču, kao gimnazijski profesor djelovao u Rijeci, a od 1873. u Zagrebu, gdje je 1882. bio redovni sveučilišni profesor.
August Šenoa, čiji je bio bliski prijatelj, prozvao ga je "hrvatskim Herodotom". Napisao je prvu znanstveno pisanu povijest Hrvata, cjelovitu sintezu povijesti hrvatskog naroda, "Poviest hrvatsku I-II" (1879, 1882), s ciljem da u doba mađarske hegemonije ojača nacionalnu svijest.
Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, poznat po znamenitim govorima, pokretač otvaranja zaklade za osnivanje Medicinskog fakulteta, podupiratelj osnivanja Društva hrvatskih književnika, a zajedno s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim zaslužan je što je 1874. Matica ilirska preimenovana u Maticu hrvatsku. Jedno vrijeme bio je i tajnik HAZU, zatim predstojnik Historičko-filologičkog razreda, a pokrenuo je i uređivao "Diplomatički zbornik kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije", monumentalni kodeks hrvatskih srednjovjekovnih isprava.
Već sada se veselimo novim akcijama Žumberačkih uskoka i jaskanske Matice u čast divnog Žumberka i njegovih znamenitih žitelja. Veseli nas što se Žumberku vraća i otkriva ga sve više ljudi koji su Žumberčani porijeklom ili su to postali srcem upoznajući ovaj lijepi kraj, njegovu značajnu povijest i dobre, hrabre ljude.
