„Invazivne strane vrste su one koje su posredstvom čovjeka došle na mjesto gdje ih prirodno ne bi bilo i na tom području rade štete. Rade štete bioraznolikosti, negativno utječu na zdravlje ljudi kao i na gospodarstvo. Troškovi kontroliranja invazivnih stranih vrsta u Europskoj uniji godišnje iznose 12 milijardi eura“ – istaknula je Voditeljica službe za bioraznolikost u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Zrinka Domazetović te dodala „Invazivne kornjače nisu krive što su tu. Njih su u prirodu pustili neodgovorni vlasnici! Kornjače koje su bili nečiji kućni ljubimci, živjele su u kontroliranim uvjetima, imale su terarije, u nekom trenutku su puštene u prirodu pod izgovorom da će im u prirodi biti lijepo ali to nije tako. Priroda nije uvijek zaštićeno i lijepo mjesto. Naš zadatak je pokušati minimalizirati štetu koju rade invazivne vrste.“
„Invazivne strane kornjače, crvenouha i žutouha kornjača, imaju kompetitivnu prednost nad barskom kornjačom jer su veće i agresivnije, ranije spolno sazrijevaju i imaju veći reproduktivni potencijal. Hrane se biljkama, mekušcima, vodenim kukcima, rakovima, ribama i vodozemcima pa imaju negativan utjecaj na cijelu vodenu zajednicu. Osim toga, prenose različite parazite i patogene, kao i bakterije roda Salmonela. Zbog svega navedenog, uvrštene su na Popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost na razini Europske Unije te se smatra jednom od najopasnijih invazivnih stranih vrsta na svijetu.“ – pojasnila je Ana Štih Koren iz udruge Hyla te pojasnila: „Projektom je predviđena izrada sunčališta za kornjače, pomoću kojih će se invazivne kornjače hvatati. Radi se o živolovkama koje ne ozljeđuju ulovljene životinje, a zamke će se redovito provjeravati i prazniti kako bi životinje bile izložene što manjem stresu. U slučaju ulova barskih kornjača, vraćat će se u prirodu, a invazivne će se prevoziti na pregled veterinaru. Nakon pregleda, ovisno o njihovom zdravstvenom stanju, zdrave kornjače će biti zbrinute u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Cilj je do kraja trajanja projekta smanjiti brojnost invazivnih kornjača barem za 80 %“
“Na području Zagrebačke županije imamo najveću brojnost invazivnih stranih vrsta kornjača u Hrvatskoj, procjenjuje se čak preko 1.300 jedinki invazivnih kornjača, što ukazuje na ozbiljnost problema. Projekt će se provoditi na 17 lokacija u županiji, na kojima su invazivne strane kornjače zabilježene. Većina aktivnosti uklanjanja bit će usmjerena na dva područja gdje ih ima najviše – na jezero Rakitje i na jezera na području Posebnog rezervata Sava – Strmec.“ – rekla je ravnateljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije dr.sc. Tatjana Masten Milek.
Ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba Damir Skok naglasio je da će zdrave kornjače biti zbrinute u prihvatištu za žutouhe i crvenouhe kornjače koje je napravljeno prošle godine.
Voditeljica za istraživanja i razvoj u Javnoj ustanovi Maksimir, dr.sc. Biljanu Janev Hutinec, prezentirala je dosadašnja iskustva i rezultate u borbi s invazivnim crvenouhim kornjačama kojima se bore već sedamnaest godina. Čak su i trenirali psa za pronalaženje gnijezda invazivnih kornjača.
Predsjednik Športsko ribolovnog društva Rak Rakitje Božo Mihina istaknuo je probleme koje izazivaju crvenouhe kornjače. Zbog negativnog utjecaja na mrijest riba, one ugrožavaju osnovno djelovanje ribičkog društva, osiguravanje balansa i ravnoteže ribljih vrsta. Ovaj projekt je jedna spasonosna inicijativa da svi zajedno smanjimo broj invazivnih kornjača na najmanju moguću mjeru.
Ante Mandarić je u ime Zagrebačke županije naglasio važnost ovakvih projekata koji se financiraju sredstvima iz Europske unije i sličnih izvora. Javna ustanova Zeleni prsten je predvodnica među javnim ustanovama u Hrvatskoj što se tiče broja projekata koji se bave invazivnim stranim vrstama. Osim Interreg projekta Sava TIES, čija je provedba završila 2021. godine, i ovog projekta čiju provedba je nedavno započela, nedavno je odobreno i sufinanciranje projekta LIFE Ornamental IAS koji se bavi prevencijom unosa novih potencijalno invazivnih stranih ukrasnih biljaka u prirodu. Kroz sve ove projekte obuhvaćeni su gotovo svi aspekti borbe protiv invazivnih stranih vrsta, kao što su npr. edukacija, prevencija, rano otkrivanje i brzo djelovanje, kontrola i trajno uklanjanje, a sve to uz jaku komponentu međusektorske suradnje i dobru suradnju s nadležnim Ministarstvom.
