U folklor se zaljubio još kao osnovnoškolac, a studij etnologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, nakon završene srednje škole, bio je njegov prvi izbor. No majka je smatrala da neće moći pronaći posao pa je tri je godine studirao i ekonomiju. Nakon završenog studija etnologije magistrirao je na Odsjeku za kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Univerze u Ljubljani te doktorirao na Odsjeku za etnologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a danas je Tvrtko Zebec umjetnički ravnatelj Međunarodne smotre folklora, čije se 58. izdanje u metropoli održava od 17. do 21. srpnja.
– Bio sam jako dobar na razrednim plesovima u osnovnoj školi pa me razrednica nagovorila da se upišem na folklor. Učlanio sam se u Kulturno-umjetničko društvo u Trnskom, a ubrzo sam postao i član studentskog ansambla "Ivan Goran Kovačić". Etnologija me oduvijek privlačila, a nakon završenog studija počeo sam raditi s užitkom i lakoćom jer je to područje koje me jako veseli. Lijepo je baviti se kulturom i ljudima, upoznavati ih i razgovarati s njima, posebice kada su u pitanju glazba i ples. Ljudi su uvijek spremni govoriti o tome, a ako treba i zapjevati te zaplesati – ističe Zebec.
Od 1990. zaposlen je na Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje se kao etnokoreolog bavi istraživanjem plesa, a iako, priznaje, ponešto zna i o modernim pravcima poput hip-hopa, fokusiran je na tradicijske plesove. Od 2016. je na poziciji umjetničkog ravnatelja Međunarodne smotre folklora, koja je u ovih 58 godina otkazana samo jednom, 1991. zbog Domovinskog rata. Godinu poslije počelo se s priređivanjem tematskih programa, a inicirala ih je Zorica Vitez, koju je Zebec i naslijedio na mjestu ravnatelja.
– Zorica se također bavila plesom. Nekako je tradicija da mi koji se bavimo folklorom preuzimamo funkcije jer je posao povezan i s režijom te promišljanjem scenskog nastupa i dinamike, sve kako bi publici bilo što zanimljivije. Upravo je to bio jedan od razloga iz kojih se krenulo s tematskim programima. Publika ih jako voli, a oko jedne teme može se ispripovijedati cijela priča o istraživanju, ali i o ljudima. Tako se male zajednice mogu potaknuti i na obnovu običaja jer su tijekom bivšeg režima, kada su, primjerice, neki vezani uz vjeru bili zabranjeni, brojni i zapostavljeni – govori Zebec.
VEZANI ČLANCI:
Ovogodišnja je tema tako "UNESCO-ovi kulturni prostori – Šokadijo lipa i bogata". Ideja mu je, kaže, sinula uz iskustva provedbe UNESCO-ve Konvencije za nematerijalnu kulturnu baštinu jer se i na festivalima mogu pokazati vrijednosti koje su registrirane i na nacionalnoj te na međunarodnoj razini. – Bili smo uključeni u istraživački međunarodni program Erasmus+ čiji je cilj bio povezivanje lokalnih zajednica u svojevrsnu mrežu UNESCO-vih kulturnih prostora, dakle zajednice i države, odnosno kulture. Koordinator je bila Latvija, a uz Hrvatsku, sudjelovali su Portugal, Estonija, Makedonija, Gruzija i Italija. Ideja je bila da se povežu zajednice koje su prepoznate na UNESCO-ovoj razini kako bi razmijenile dobre prakse nematerijalne kulturne baštine u koju spadaju i glazba, plesovi, pa i pučko kazalište, odnosno sve što se vidi na pozornici – dodaje Zebec.
Tema je, objašnjava, odabrana zbog širokog spektra kulture Šokaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu, Bačkoj i Bosanskoj Posavini. Dio će prikazati i na priredbi "Šokadijo sve ti je na glasu – folklorne tradicije Šokaca u Panoniji" 19. srpnja na Jelačić-placu. Autor joj je Josip Forjan, ravnatelj Centra za tradicijsku kulturnu baštinu koji djeluje u sklopu Kulturnog centra Travno, koji također sudjeluje u organizaciji festivala. Prostori centra bit će tako i zamjenska lokacija programa u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, a inozemne folklorne skupine u "UNESCO folklornu šetnicu" pretvorit će i plato ispred Mamutice, i to već prvog dana smotre. Dan poslije skupine će "marširati" i ulicama centra metropole, kojima će voziti i svadbene zaprege Konjogojske udruge Sikirevci.
Djelić šokačke kulture stići će i na pozornicu na Zrinjevcu, gdje iduće subote uz pomoć voditeljice Marije Gačić možete svladati i umijeće izrade bećarskih torbi, a u večernjim satima orkestar Mišina publici će prezentirati gajdaško-dudaške tradicije panonskih prostora. Posljednji dan festivala rezerviran je, među ostalim, za etnokoncert ukrajinskih pjesama koje će izvesti AnnaDel, a pozornicom na Jelačić-placu zavladat će skupine iz raznih dijelova Hrvatske, ali i Latvije, Nizozemske, Kanade i Indonezije.
Recimo stari običaj Ličkog rukovanja je dugo bio zabranjen a danas je u Zagrebu vrlo poželjan pogotovo ako su svi sudionici istog spola.