Malo koja udruga u Hrvatskoj ispada iz okvira kao što je to slučaj s Crnim mambama. U ratu su kao postrojba u sklopu Druge gardijske brigade Gromovi sudjelovali u najtežim bitkama, a danas se bore protiv predrasuda, pri čemu im je oružje umjetnost. Okupljaju branitelje i mlade umjetnike te organiziraju izložbe, a nedavno je, primjerice, jedna održana u dvorcu Veliki tabor.
Projekt samo raste
– Želimo javnosti predstaviti branitelje umjetnike i srušiti fame koje vladaju, poput one da mi samo sjedimo u kafićima – objašnjava tajnik udruge Anđelko Vižintin koji je trenutačno na štakama jer se ozlijedio pomažući nakon potresa, kada su, baš kao u ratu, Crne mambe bile na prvoj crti “bojišnice”.
Udruga je projekt “Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda” pokrenula prije pet godina, a dosad je održano 20-ak izložbi. I nije slučajno što okuplja branitelje, umjetnike i mlade jer su, ističu, sve tri skupine u sličnom položaju u društvu, gurnute na marginu.
– Prijatelji me znaju pitati kako mogu raditi s braniteljima. Takvima kažem da dođu na izložbu pa tek onda donose mišljenje – ističe magistra kiparstva Alana Kajfež, koja je sudjelovala na šest izložbi, a uključila se i u oslikavanje bolnice u Zaboku.
Da bi neki student izlagao s braniteljima, mora proći “strašni sud” profesora Enesa Quiena, koji za sebe kaže da je izbornik poput Ćire Blaževića, prima samo najbolje. I on je sa 102. zagrebačkom brigadom prošao mnoga ratišta, a danas je počasni član udruge.
– Nije mi bilo teško organizirati izložbe umjetnika branitelja jer ih sve poznajem. Izabrao sam njih 25 i tako je počelo. Pronašao sam i one koji su izgubili život u ratu. Jedan je Domagoj Gabrić, apsolvent Akademije likovnih umjetnosti koji je poginuo 1991., a drugi Krešimir Boras, Šibenčanin školovan u Francuskoj, poginuo 1995. u Oluji – prisjeća se doc. dr. sc. Enes Quien. Kasnije su u projekt uključeni i mladi, a ni njih mu nije bilo teško odabrati jer je većini bio profesor.
– Svake nam je godine izložba sve bolja jer nam dolazi svježa krv i otvara zanimljive svjetove u skulpturi, grafici i slikarstvu. Postavili smo dobre temelje, naša biljka raste i jednog dana pretvorit će se u baobab – tumači Quien. Na njegov se poziv umjetničkom vodstvu Mambi pridružio i kipar Marin Marinić, također dragovoljac, a surađivala su s udrugom i brojna poznata imena, poput Zoltana Novaka, Vatroslava Kuliša, Davorina Radića…
– Većina studenata i ne zna da su im profesori bili branitelji – dodaje Davor Gorupić Ris, spiritus movens Crnih mambi.
Terapijske radionice
Jedino što im nedostaje, govore, jest malo veća potpora institucija.
– Svi radimo pro bono, često i o svom trošku, a sljedeći nam je korak da se otvorimo prema inozemstvu. Naše izložbe bi se bez problema mogle održati u New Yorku ili Londonu – kaže Quien te dodaje da su i prodajne jer je udruga osnovana da se pomogne braniteljima, pogotovo onima koji loše žive i bore se s raznim bolestima. Zbog toga su pokrenuli i radionice art-terapije na kojima branitelji slikaju i kipare rješavajući se tako trauma.
