Grofica Gizela, influencerica iz 19. stoljeća, Dora, “rođakinja” lutkice kakvom se, kada je bila mala, igrala kraljica Viktorija te Matilda, buduća žena gradonačelnika, poput tri gracije pozdravljaju posjetitelje na ulazu Etnografskog muzeja u kojem je postavljena izložba “Tragovi romantičnog djetinjstva”. Gostujuća je to izložba Muzeja za umjetnost i obrt, peta u sklopu megaprojekta “Igračke – djetinjstvo zauvijek” koji je pokrenula viša kustosica Iris Biškupić Bašić, a njezine autorice Andrea Klobučar, Vanja Bradar Mustapić, Arijana Koprčina i Iva Čukman ime nisu odabrale slučajno.
– Akcent je na predmetima iz 19. i prve polovice 20. stoljeća, a nastojale smo pokazati igračke koje su ondašnja djeca za Božić dobivala ispod bora. Bili su to skupocjeni pokloni koje odlikuje vrlo kvalitetan ručni rad, a najčešće su njemačke proizvodnje – objašnjava Arijana Koprčina.
Modni izričaj Matilde Hengl
Najraskošnije je odjevena grofica Gizela, u kostimu koji je pariška glumica Sarah Bernhardt 60-ih godina 19. stoljeća nosila u predstavi. Najstarija je na izložbi pak njezina “susjeda”, njemačka drvena lutka Dora s početka 19. stoljeća. Komplet takvih lutki kao dijete imala je britanska kraljica Viktorija. Društvo im u istoj vitrini prave Zlatica i Gabrijela, porculanske lutke koje su za Božić darovane istoj djevojčici, Matildi Reiser Marijanović.
– Živjela je u Zagrebu i pripadala je višem društvenom sloju. A takve su igračke bile skupe i nisu bile dostupne svima – govori kustosica.
Centar proizvodnje igračaka tog vremena bila je Njemačka pa je većina najskupocjenijih stizala iz tamošnjih tvornica i manufaktura. Tete i stričevi iz Njemačke zagrebačkoj su djeci i prije više od sto godina očito donosili najbolje poklone. Takav je dar zasigurno bila i ručno rađena drvena kuća za lutke na dva kata s bidermajer namještajem, metalnim posuđem i tkaninama iz sredine 19. stoljeća, ali i glazbena kutija od metala, porculana i svile koja se navijala i svirala uspavanku.
– Ovo je pak lutka Matilde Hengl, supruge osječkog gradonačelnika Vjekoslava Hengla. Matilda je bila slavna po svome modnom izričaju, imala je sjajnu odjeću koja je u našem fundusu – ističe Arijana Koprčina.
A dok su se djevojčice igrale lutkama, dječaci s početka prošlog stoljeća pod borom su dobivali kositrene, olovne i drvene vojnike.
– Najraniji prikazi djece koja se vesele poklonima pod borom su s kraja 18. stoljeća. Na njima su dječaci koji jašu drvene konjiće i igraju se vojnicima, a djevojčice lutkama. U tom se razdoblju kao poklon pojavljuje i lutak Orašar, a poslije i vlakići, autići... Odraz vremena je u igračkama – objašnjava kustosica.
Nagrađena u Parizu
Vojnicima društvo pravi i jeziva lutkica u eskimskoj odjeći, a takvi su egzotični primjerci, dodaje, bili u trendu početkom 20. stoljeća, u doba secesije. Uz groficu Gizelu i njezinu pratnju, kraljica izložbe je i porculanska Baranjka koja je prije stotinjak godina svojom odjevnom kombinacijom osvojila svjetsku prijestolnicu mode.
– Lutka je iz njemačke tvornice Armand Marseille. Nosi svečanu narodnu nošnju iz Baranje koju je izradila umjetnica Tereza Paulić u Ženskoj državnoj stručnoj školi, a predstavljena je 1925. na Izložbi dekorativnih umjetnosti u Parizu. Nošnja je vjeran prikaz izvorne, a Baranjka je nagrađena. Inspiracija folklorom bio je trend u to doba – zaključuje Arijana Koprčina. Izložba se može razgledati do 28. studenoga.
