Gotovo četrdeset posto prijavljene djece ove je godine ostalo bez mjesta u zagrebačkim vrtićima. Zahtjeva je, priopćila je danas zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec, stiglo više nego lani, njih 9567, no na koncu ih je upisano 5768, što je zapravo 475 mališana manje nego 2021. godine. To znači da je "košaricu" dobilo čak 3799 djece.
Od tih 3799 mališana koji će, izgleda, morati biti smješteni kod teta čuvalica ili u "baka servis", njih 2029 odbijeno je u startu zbog dobi, odnosno jer do 31. kolovoza ove godine neće napuniti godinu života. Preostalih 1770 ostalo je neupisano zbog nedostatka kapaciteta u vrtićima. Manje je djece, pojasnila je Dolecnec, u konačnici upisano jer je bio veći zahtjev za jasličkim skupinama. A kako prema Državnom pedagoškom standardu jasličke grupe moraju biti manje od vrtićkih, očigledno se to odrazilo i na ukupan broj neupisane djece.
Trend raste
Stavimo te podatke u kontekst lanjskih upisa. Predano je bilo 8710 zahtjeva za upis djece, no njih 1700 odmah je "otpalo" zbog dobi. Odobreno je, nakon objave prvih rezultata, upis za oko 6000 djece – dogradonačelnica Dolenec danas je rekla da je točna brojka 6243. To znači da je "izvisilo", iz ovog ili onog razloga, na koncu oko 2500 mališana. Godinu dana ranije, za pedagošku godinu 2020./2021, predano je 8484 zahtjeva, a u predžalbenom roku upisano je 6321 dijete. Trend u broju neupisane djece se dakle povećava, što je zabrinjavajuće s obzirom na to da će, prođe li plan gradske vlasti za ukidanjem mjere roditelj-odgojitelj, biti još više mališana u potrebi za vrtićkom skrbi. A sada ih je, inače, u zagrebačkom vrtićkom sustavu obuhvaćeno gotovo 36.000, od čega njih 31.000 u 60 dječjih vrtića čiji je osnivač Grad Zagreb. A uz njih, koji djeluju na 231 lokaciji, u Zagrebu djeluje i 64 privatnih i vjerskih dječjih vrtića te 24 obrta djelatnosti dadilja.
Da će biti veliki broj neupisane djece moglo se vidjeti i prije današnje konferencije dogračelnice Dolenec u 15.30 sati. Jer pola sata ranije rezultati su bili dostupni i na web stranicama graddskih vrtića pa se moglo primijetiti da je, primjerice, u Dječjem vrtiću Siget više odbijenih nego primljenih, kao i u vrtiću u Botincu. Gotovo "fifty-fifty" situacija je bila i za Dječji vrtić Radost na području Gornje Dubrave. U jasličke skupine vrtića u Utrini primljeno je 28 djece, no gotovo isti broj - njih 29 je odbijen. Podsjetimo i da su rezultati trebali biti objavljeni još u srijedu da bi naprasno bili pomaknuti dva dana kasnije, za petak iza 15 sati. Iz Grada su nam rekli da je do pomicanja došlo zbog "završne obrade primljenih zahtjeva", dok su roditelji na društvenim mrežama u polu-šali komentirali da su objavu rezultata stavili za petak poslijepodne kako bi izbjegli salvu njihovih poziva i mailova. Treba napomenuti i to da rezultati upisa u vrtiće nisu konačni, jer postoji i žalbeni rok koji traje do 27. lipnja. Roditelji za to vrijeme mogu podnijeti žalbe na rang lista, a o njima će se odlučivati sljedećih 15 dana nakon toga.
VIDEO Danijela Dolenec o prenamjeni prostora za dječje vrtiće
Kršio se pedagoški standard
Nakon objave rezultata stigle su i prve reakcije s gradske razine oporbenih političkih stranaka. Mislav Herman, HDZ-ov zastupnik u Gradskoj skupštini, zapisao se kakva bi situacija tek bila da Visoki upravni sud nije privremeno obustavio izvršenje ukidanja mjere roditelj odgojitelj. Time bi, naime, pred figurativnim vratima vrtića sad bilo još mnogo, mnogo više djece.
– Djeca roditelja odgojitelja bi, osim toga, imala prednost pri upisima jer dolaze iz obitelji s više djece. Moramo dodati da se nadamo da ova djeca koja su se upisala neće biti smještena u neadekvatne prostore mjesnih odbora. Uglavnom, nova vlast najavljivala je da će biti dovoljno mjesta za svu djecu, ali mjesta, evidentno je, nema – kazao je Herman. Oglasili su se i koalicijski partneri iz SDP-a.
– SDP Grada Zagreba nema podatke ni saznanja o upisima djece u vrtić za godinu 2022/2023 jer mi ne dijelimi odgovornost za upravljanje Zagrebom i gradskim poduzećima. Očekujemo da se, sukladno predizbornim obećanjima, slijedi državni pedagoški standard – poručio je Renato Petek.
Glasni su danas bili i roditelji odgojitelji. Dolenec je danas ponovila da Grad i dalje radi na proširenju vrtićkih kapaciteta, pa tako do kraja godine kroz pet modela namjeravaju stvoriti još otprilike 800 mjesta. I ove godine, priznala je Dolenec, moralo se u nekim vrtićima ići u kršenje Državnog pedagoškog standarda, kako bi se povećao broj upisane djece. No, dodala je, plan je takvu praksu u budućnosti svesti na nulu.
MOŽEMO aktivizam uništava nas Zagrepčane. Kvaliteta života u Gradu se srozala pod njima.