Konačno, uskliknuo je akademik Mirko Orlić, znanstvenik zagrebačkog Geofizičkog instituta, ugledavši izlivenu statuu u dvorištu Ljevaonice umjetnina Ujević. Potapšao je spomenik Andriji Mohorovičiću, čovjeku po kojemu institut na kojem djeluje nosi ime i dodao:
– Sjajno izgleda, još bolje nego u gipsu! Bronca mu dobro stoji.
Spomenik velikanu danas u podne otrkiven je u parku Grič, ispred zgrade Državnog hidrometeorološkog zavoda, u kojoj je došao do svojih otkrića.
Pionir protupotresne gradnje
Ono najveće svakako je Mohorovičićev diskontinuitet, skraćeno Moho, fini sloj koji odvaja Zemljinu koru od plašta. Donijelo mu je to svjetsku slavu, omogućilo da 1970. dobije krater na Mjesecu, 1996. asteroid u pojasu između Marsa i Jupitera, spomen-ploču u Pragu gdje je studirao...
No, spomenik u Zagrebu do danas nije imao. Da bi se to dogodilo, trebalo je dugih 15 godina. Toliko je, naime, prošlo od ideje o kipu do njegove realizacije, kaže akademik Orlić, koji je inicirao cijelu priču. Hrvatska se, dodaje, ne može podičiti s puno svjetski slavnih znanstvenika.
– Uz Mohorovičića, to su Ruđer Bošković, Nikola Tesla, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Ali, u svjetskoj literaturi Bošković se navodi kao talijanski filozof, Tesla kao američki izumitelj, a Ružička i Prelog kao švicarski kemičari. Jedino se Mohorovičića svuda naziva hrvatskim geofizičarom – kaže Orlić. Kao znanstvenik neumorno je radio.
– U jednom od svojih pisama žali se da mu treba asistent jer 10 godina nije bio na godišnjem odmoru. Od najranije mladosti deklarirao se kao Hrvat i ponosio hrvatskom nacionalnošću – navodi Orlić. Do otkrića u seizmologiji, nastavlja, Mohorovičić je došao proučavajući pokupski potres iz 1909., koji je bilo nalik petrinjskom iz prosinca 2020.
– Bio je i pionir u istraživanju metoda protupotresne gradnje. Prvu veliku studiju objavio je 1911. i njegova su saznanja koristili tadašnji graditelji – govori Orlić. Suvremenici, dodaje, Mohorovičića opisuju kao čestita čovjeka niska rasta i živahnih očiju.
– Jedini mu je porok bilo pušenje, što su mu zabranili dan prije smrti 18. prosinca 1936.
Dvije godine prije, diskontinuitet koji je otkrio počeo se u američkoj literaturi nazivati njegovim imenom, no sa sigurnošću se ne zna je li on za života znao za to.
Izlazi iz Zemljine kore
Brončani Andrija zamišljeno promatra seizmogram i iščitava ga, a spomenik je djelo splitskog kipara Nikole Džaje. Izabran je kao najbolji od 18 rješenja pristiglih na javni natječaj koji je raspisala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), odnosno njen Odbor za podizanje spomenika Mohorovičiću, a provelo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, dok su natječaju financijski pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Prirodoslovno-matematički fakultet.
– Želio sam da se statua razvija iz Zemljine kore, da izlazi iz Zemlje i pretvara u modernistički, ali i naturalistički portret koji ima prepoznatljivost. Kip zbog toga nema bazu – objašnjava kipar Džaja. U procesu izrade spomenika bilo je i znakovitosti. Na natječaju je kipar pobijedio 2019. godine, a tek što je 2020. potpisao ugovor o realizaciji, “puknuo” je zagrebački potres.
– Bilo je to 15 dana nakon što sam počeo raditi – govori. Brončani odljev za koji se autor i inicijator nadaju da će postati turistička atrakcija, u Ljevaonici umjetnina Ujević finaliziran je početkom ove godine – navodi njezin vlasnik Damir Ujević.
– Dečki, utovarite ga – naložio je potom radnicima ljevaonice. Četiri para snažnih ruku spremno su podigla tešku statuu i smjestila je na madrace u kamion koji ga je odvezao u park Grič, gdje su ga s Orlićem otkrili i predsjednik HAZU Velimir Neidhardt te gradonačelnik Tomislav Tomašević.•
ma nije on bitan..kao ni Tesla..treba dignuti spomenike Rojsu, Čermaku....