Više od tristo vitezova zauzelo je Trg svetoga Marka, i to ne u sklopu nekog medievalnoga festivala, nego u povodu Dana europskoga Reda sv. Jurja, dinastičkoga Reda kuće Habsburg-Lothringen. Možda nisu došli na konjima, sa štitovima i u oklopima, ali duh srednjovjekovnoga viteštva očuvao se i kod njihovih potomaka u 21. stoljeću.
Cilj je jačanje Srednje Europe
– Prilika da dobijemo domaćinstvo za Ordenstag, odnosno za najvažniji godišnji skup našega Reda, dogodi se jednom u desetak godina i veliki je to događaj ponajprije za jačanje naših veza sa Srednjom Europom – rekao je Sandro Baričević, vicekontur Reda. Viteški Red sv. Jurja oduvijek je, ističe Baričević, bio glas Srednje Europe. Međutim, Red je svoje vrijednosti i svjetonazore pustio i do Velike Britanije i Nizozemske, odakle su i neki vitezovi došli u Zagreb. Posebnost zagrebačkoga Ordenstaga bila je i u tome što su druženju vitezova nazočili i nadvojvode Karl i Georg von Habsburg-Lotringen, za koje je iznimno rijetko da se zajedno pojave na nekom događaju.
– Kada sam god u Hrvatskoj, osjećam se kao doma. Najviše me iznenađuje koliko je ljudi ovdje i drago mi je da smo baš u Zagrebu koji je srce Europe. Jer, na kraju i cilj našega Reda jest ujediniti i ojačati Srednju Europu, a nema boljega mjesta za to od hrvatske metropole – rekao je Karl von Habsburg-Lotringen. Posebnu čar viteškom druženju dale su i članice udruženja dama Reda, koje su, kažu vitezovi, itekako važan dio Reda. Bave se karitativnim radom, a u Europi ih je svega tridesetak. Postali su bogatiji za još nekoliko članica.
– Ponosni smo jer je danas u naš Red svečano primljena i treća dama iz Hrvatske – rekla je Koraljka Baričević.
Za biti vitez nije potrebna plava krv
Viteški Red sv. Jurja natpolitički je red. Konzervativan je u svojoj prirodi, a jedna od glavnih stvari za koje se zalaže je slobodna ekonomija.
– Današnje viteške vrijednosti slične su onima na koje su ljudi naučili da ih vitezovi imaju. Bavimo se, dakle, humanitarnim radom, a borimo se protiv bolesti i napuštenosti, gladi i beskućništva, kao što i pomažemo ranjivim društvenim skupinama – ističe Baričević te dodaje kako cjelokupan rad Reda treba promatrati u kontekstu europskoga, a ponajviše srednjeeuropskoga zajedništva. Hrvatska ima dva komturaja, u Osijeku i Zagrebu, a od sedamsto vitezova iz Reda sv. Jurja u Europi, Hrvata je četrdeset.
– Vitezovi mogu postati i oni koji nisu potomci plemenitaške loze. Jasno, proces je to koji je u sustavu mentorstva, ali svi koji mogu nekako pridonijeti višem društvenom cilju za koji se Red zalaže, dobro su došli – poručuje Baričević. Nakon postrojavanja svih vitezova ispred crkve sv. Marka uslijedila je misa u akademskoj crkvi sv. Katarine Aleksandrijske u sklopu koje su imenovani i novi vitezovi i dame Reda, a svi su nastavili druženje u Smaragdnoj dvorana hotela Esplanade.
Pogledajte video: Ovako će izgledati rekonstruirani zagrebački rotor
Je li koji udomljen?