Upravo je na današnji dan 1949. počeo, i to tek kao privremeni objekt drvene konstrukcije, funkcionirati Tehnički muzej Grada Zagreba. Malo je ljudi moglo uopće zaključiti da će to i 65 godina kasnije biti stanište najposjećenijeg zagrebačkog muzeja.
Još će manje ljudi znati, ili se sjetiti, da se ni nije radilo o muzeju, već o dijelu Zagrebačkog velesajma koji je tih godina stajao na lokacijama na kojima su danas Studentski centar i Tehnički muzej. Taj prostor, odmah preko puta današnje Dvorane Dražena Petrovića, bio je zapravo proširenje Velesajma koji je 1949. okupio 575.000 posjetitelja.
Prostor je prije 2. svjetskog rata zapravo bio ono što se danas popularno naziva remiza – garaža i okretište za tramvaje.
Stup i most nisu ostvareni
Izgradnja nove izložbene dvorane povjerena je arhitektu Marijanu Haberleu. On nikako nije nepoznat arhitekt. Prije rata u Zagrebu je projektirao i Željezničarsku bolnicu na Jordanovcu (1938.), crkvu Sv. Josipa (1937.) u Trakošćanskoj i Blaženog Marka Križevčanina na Selskoj (1940.), zgradu bivšeg kina Kinoteka u Kordunskoj, vojarne i vojnu bolnicu (1941.).
Foto: Borna Filić/Pixsell
Nakon rata u njegova djela treba ubrojiti i Brodarski institut (1949.), prve paviljone novog Zagrebačkog velesajma preko Save (1955/56), Visoku tehničku školu u Ulici Ivana Lučića (1957.), koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski (koautori M. Jurković i Tanja Zdvořák)... Haberle je projektirao i željeznički kolodvor u Slavonskom Brodu, vodotoranj i banku u Sisku te hotel Plitvice na Plitvičkim jezerima.
Današnji lokalitet Tehničkog muzeja u osnovi je isti kakvog ga je Haberle ostavio, s jednom iznimkom - 30 metara visoki reklamni stup sastavljen od čeličnih cijevi, zamišljen kao dominanta sajamskog prostora, nikada nije izgrađen. Haberle je predvidio da se preko Savske ceste izvede montažni čelični most za reguliranje i osiguranje nesmetanog prolaza publike iz novog u stari dio Velesajma, a koji bi pridonio i atraktivnosti okolnog prostora. Ni to nije ostvareno.
Grad Zagreb odaje poštovanje svojem najpopularnijem muzeju pa ga, nekako u skladu s vrijednom obljetnicom i obnavlja.
Bit će još radova
Kako doznajemo, ukupno je u obnovu uloženo preko dva milijuna eura.
–Saniran je dio pročelja i to zapadna i istočna strana srednjeg broda paviljona iznad obodnih ravnih krovova u vrijednosti od oko 7.300.000 kuna. Radovi su započeli u svibnju 2009. godine, a završeni su u veljači 2013. kao i dio osnovne drvene konstrukcije, što je prva faza, u vrijednosti od cca 4.400.000 kuna - kažu u gradskoj upravi.
Radovi su započeli u kolovozu 2009., a završeni u travnju 2013. U tijeku je sanacija dijela osnovne drvene konstrukcije gdje traje druga faza, a što većim dijelom obuhvaća sanaciju stropne konstrukcije. Radovi su počeli u travnju 2014., a završetak se očekuje krajem godine. Sveukupni iznos sanacije je 4,3 milijuna kuna.
Radovi na općoj rasvjeti hale A stajali su oko 430.000 kuna, započeti u veljači 2013., a završeni u srpnju 2014. Svi radovi, kažu nam u Gradu, izvođeni su uz kontinuirani stručni nadzor, kontrolu i davanje smjernica predstavnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, jer je cijeli kompleks zaštićeno kulturno dobro.
Već je ranije sanirano pročelje zgrade B što je Grad stajalo 6,2 milijuna kuna. Tehnički muzej osim spomenutih, čeka još radova koji će se izvoditi etapno ovisno o osiguranim financijskim sredstvima, kažu u Gradu.
Što se sve samo gradilo u ono mračno doba.