Jučerašnje postavljanje znakova zabrane fotografiranja po užem središtu Zagreba izazvalo je čuđenje mnogih, a mediji su odmah prenijeli tu informaciju. Svi koji su mislili da se više neće moći fotografirati i snimati na "špici" mogu odahnuti jer je riječ samo o najavi 11. UrbanFestivala.
Akcija je društveni eksperiment, dio rada "Kraj povijesti" Jonasa Staala, nizozemskog umjetnika čija pomno osmišljena poigravanja sa sustavom moći, lišena etikete ‘'umjetničkog'’, a time i ‘'bezopasnog'’ umjetničkog djela, redovito izazivaju burne javne rasprave i reakcije građana.
– Podržali smo Staalov performans "Kraj povijesti" ne bismo li ispitali je li svijest o javnom prostoru potisnuta. Zanima nas imaju li građani dovoljno gnjeva i snage da se bore za ono što im pripada, unatoč izgubljenoj bitki za Varšavsku i usprkos bujajućim površinama terasa kafića koje naočigled gutaju javni prostor središta grada. Ne pristajemo na novu vladavinu kapitala i totalnu dominaciju korporativne moći, potičemo novu pedagogiju ulice i uvodimo formu terapije šoka – rekle su Ana Kutleša, Ivana Hanaček i Marijana Rimanić, kustosice UrbanFestivala.
Jonas Staal je povodom društvenog eksperimenta "Kraj povijesti" izjavio:
– Na otvorenom (javnom) prostoru komercijalnog središta Rotterdama, grada u kojem živim, zabrana fotografiranja već postoji. Prihvaćena je bez ikakvih prosvjeda, jer smo u Nizozemskoj već navikli na to da javni prostor nije uopće javni u praksi. Ulice su danas u vlasništvu dućana koji su tamo smješteni te ne pripadaju ljudima koji na njima borave.
Vjerujem da će se Zagreb za pet ili deset godina susresti s istom situacijom, jer i u Zagrebu javni prostor nestaje kao mjesto koje pripada svima. Gradnja ulazne rampe za parkirnu garažu u Varšavskoj koja je rezultirala višemjesečnim prosvjedima prvi je znak procesa u kojem se kolektivno dobro pretvara u privatno dobro. Društveni eksperiment "Kraj povijesti" želi suočiti Zagreb sa svojom vlastitom budućnošću. Kao takav, on je forma terapije šoka. Cilj mu je uzajamno djelovati i održati aktivnim gnjev koji će nam trebati da nastavimo borbu za demokratične prostore, za smislenu javnu sferu.
Bez obzira na to što su znakovi bili postavljeni radi umjetnosti, organizatori bi mogli dobiti kaznu za postavljanje takvih znakova na javnu površinu.
– S obzirom na to da za takvo postavljanje treba imati dozvolu policije i gradskog ureda za promet, oni koji su znakove postavljali mogu očekivati kazne od komunalnih redara – rekao je Alen Ordulj iz gradskog Ureda za sigurnost i regulaciju prometa za Dnevnik Nove TV.
stvarni znak zabrane fotografiranja postoji na ilickom neboderu. zasto?