Legendarni Hrvoje Horvat nakon pedeset godina pronašao je dres s finala Olimpijskih igara u Münchenu. Naime, 1972. Jugoslavija je pobijedila tadašnju Čehoslovačku rezultatom 21:16 i odnijela olimpijsko zlato, a Horvat je nakon utakmice u kojoj je bio kapetan reprezentacije razmijenio dres s igračem protivničke ekipe. Pola stoljeća nakon utakmice, 2022., pronašao je igrača s kojim je razmijenio dres, a on ga je sve te godine pažljivo čuvao. A popularni je Cveba u potragu za dresom krenuo samo kako bi ga mogao donirati Hrvatskom športskom muzeju, koji će krajem godine napokon otvoriti svoja vrata za posjetitelje.
Cvebin dres samo je jedan od 400.000 eksponata u fundusu dugoočekivanog muzeja. Impozantan broj predmeta godinama su prikupljali direktnim kontaktima s brojnim sportskim dionicima, od krovnih sportskih tijela u Hrvatskoj, nacionalnih saveza i klubova do samih sportaša i sportskih djelatnika te fotografa i novinara.
Tako su, primjerice, ove godine fundus muzeja obogatili veslač Tomislav Smoljanović, koji je, među ostalim, donirao i brončanu medalju osmerca s OI u Sydneyu, a klizačica Sanda Dubravčić-Šimunjak poklonila je trenirku u kojoj je zapalila olimpijski plamen na otvaranju Igara u Sarajevu 1984. Veslač Martin Sinković dao je veslački kombinezon i kapu s OI u Tokiju 2020. te majicu s OI u Londonu 2012., gimnastičar Tin Srbić donirao je startni broj i tzv. gimnastičke kožice s OI u Tokiju, u kojem je osvojio srebro, a gimnastičar Marijo Možnik svoju zlatnu medalju s Europskog i brončanu sa Svjetskog prvenstva.
VEZANI ČLANCI:
Sin nogometaša Dinama Slavena Zambate poklonio je muzeju očeva priznanja uključujući originalni trofej osvajača Kupa velesajamskih gradova iz 1967., a plivač Gordan Kožulj donirao je rekvizite i medalje, među kojima i onu svjetskog prvaka iz Barcelone. Neki su predmeti u muzej došli i zahvaljujući donacijama građana koji se samoinicijativno javljaju sa željom da se vrijedna sportska baština trajno sačuva, a manji dio građe je otkupljivan i od antikvarijata, kaže nam ravnateljica Danira Bilić.
Hrvatski športski muzej nalazi se u Ilici 13/I, u prostoru koji datira iz 1926. godine, a za uređenje tog objekta Ministarstvo kulture i medija izdvojilo je oko pet milijuna eura. Projekt su, međutim, usporili pandemija, potresi i činjenica da je objekt zaštićeno kulturno dobro, zbog čega su dosad, objašnjava Danira Bilić, izrađena i tri konzervatorska elaborata, a proveden je i jednak broj javnih nabava za uređenje prostora. Glavni projekt potpisuje Goran Rako, dizajn stalnog postava Nikolina Jelavić Mitrović, a prema sadašnjoj dinamici radova, ulazi se u fazu koja podrazumijeva opremanje interijera kako bi se muzej, najavljuje ravnateljica, otvorio krajem ove olimpijske godine.
Izložbeni prostor proteže se na 508 četvornih metara, i to na dvije etaže, u prizemlju i podrumu objekta. Postav će biti podijeljen u dvije tematske cjeline, tako da će se u podrumu nalaziti "Utemeljenje", koje pripovijeda priču o razvoju sporta i tjelovježbe u Hrvatskoj od sredine 19. stoljeća do danas. U tom će dijelu biti prezentirana i dva velika sportska natjecanja organizirana u Hrvatskoj, Mediteranske igre održane 1979. u Splitu i Univerzijada kojoj je 1987. godine domaćin bio Zagreb. Prizemlje je pak rezervirano za cjelinu "Uspjesi", koja se odnosi na najveća postignuća hrvatskog sporta na svjetskoj razini od osamostaljenja do danas. Taj je dio koncipiran po principu američke Kuće slavnih, odnosno Hall of Fame, ali naglasak je na sportskim rezultatima.
FOTO: Sunčan dan uz jezero Jarun
Postav će biti modularan pa će se moći mijenjati sadržaj, a u velikoj mjeri i interaktivan i multimedijalan. Naime, u vitrinama muzeja bit će fizički predstavljena 22 sporta, a ostali će biti prisutni u multimedijskim sadržajima putem videa i fotografija, pri čemu će svoje mjesto imati i parasport i sport gluhih. Bogatim sadržajima nastojat će privući brojne posjetitelje, od učeničkih i sportskih grupa do turista, a prednost je i lokacija u strogom centru grada.
– Konačni cilj projekta i jest prikazati povijest hrvatskoga sporta od samih početaka do današnjih dana te ukazati na njegov društveni i kulturološki značaj, ali i poticanje na bavljenje sportom te obogaćivanje kulturne i turističke ponude Zagreba i Hrvatske – ističe ravnateljica muzeja Danira Bilić.
