Kupnja stana u Zagrebu prava je noćna mora jer cijene kvadrata odletjele su u nebo pa za običnu garsonijeru od tridesetak kvadrata na periferiji nerijetko cijene leti i do 70, 80 pa i sto tisuća eura. No, za iznos od samo 169 eura u Zagrebu je moguće kupiti čak 1300 stanova! Da, dobro ste čuli, u staroj valuti to znači jedna kuna = jedan stan. Naime, takvu transakciju upravo provode Zagrebački holding i Grad Zagreb. Naravno, stvari nisu tako jednostavne kako se na prvu čine, ali ova točka na nadolazećoj sjednici Gradske skupštine privukla je pažnju javnosti, stoga smo provjerili o čemu je riječ.
I zaista, Grad Zagreb i gradska megatvrtka Holding dali su suglasnost da Holding Gradu za 169 eura proda 1300 stanova. Sada trebaju i suglasnost skupštine. "Gradonačelnik Grada Zagreba 21. kolovoza 2024. razmotrio je i utvrdio Prijedlog zaključka o kupnji 1300 stanova u naselju Novi Jelkovec u Sesvetama, što ga je izradio Gradski ured za upravljanje imovinom i stanovanje." stoji u prijedlogu zaključka.
No, ova transakcija daleko je skuplja. Da bismo shvatili kontekst moramo se vratiti u 2008. godinu kada je već na valu kraha građevinskog tržišta i globalne recesije novo stambeno naselje u Novom Jelkovcu u Sesvetama počelo primati svoje prve stanare jer tadašnja gradska uprava završila je ogroman projekt izgradnje stambenog naselja od 400 tisuća kvadrata. Usput, rečeno uz par stotina stanova u Podbrežju to je jedina gradska stanogradnja od samostalnosti do danas.
POVEZANI ČLANCI:
Nekoliko tisuća stanova je izgrađeno, a tijekom godina stigli su i popratni sadržaji, a već iste godine Grad i Holding sklapaju unosan 15-godišnji ugovor prema kojem Grad na spomenuto razdoblje od Holdinga uzima u najam 1300 stanova i to po cijeni od 9.354.050,29 kn uvećano za pripadajući porez na dodanu vrijednost, odnosno PDV ili u sadašnjoj valuti 1,25 milijuna eura mjesečno plus PDV.
Naime, Holding je kao gradska tvrtka investirao u gradnju kompleksa, a Grad je primjenom ovog "iz šupljeg u prazno" ili "iz posude u posudu" modela pretakao Holdingu mjesečno desetak milijuna kuna jer, prema riječima tadašnjeg šefa gradske megatvrtke, Ljube Jurčića samo stanovi su koštali oko 1,3 milijarde kuna, dakle, bez gradnje popratnih sadržaja koja se procjenjivala na još 900 milijuna. Budući da su to preveliki iznosi kako bi samo Grad ili samo Holding išao u zaduživanje osmišljen je takozvani "Zagrebački model stanogradnje" u kojem je postojala simbioza grada i njegove komunalne tvrtke.
No, vratimo se na današnji dan. Grad je, dakle, Holdingu tijekom 15 godina (15x12 = 180 mjeseci) uplaćivao svaki mjesec 9.354 milijuna kuna bez PDV-a, što znači da je ukupno isplaćeno 1.683.729.052,2 kuna (slovima milijardu i šestoosamdesettri milijuna) ili pak u eurima 223.469.248,42 (po tečaju konverzije prilikom uvođenja eura). što je pak po stanu oko 172 tisuće eura. Dakako, istekom ugovora stečeni su uvjeti za otkup za jednu kunu po stanu, odnosno 1300 kuna, što je 172 eura, no konverzijom su se tri eura izgubila pa će sada Grad "uštedjeti" i Holdingu isplatiti "samo" 169 eura.
POVEZANI ČLANCI:
Ostaju pitanja, što sada i što se ovime mijenja? Aktualna gradska uprava često je u istupima kritizirala "zagrebački model" financiranja te obećava da će ubuduće Grad biti investitor. To se može vidjeti na slučaju naselja Pobrežje gdje bi ove godine trebala početi gradnja 40 milijuna eura vrijedne zgrade s oko 300 stanova. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, odlučio je, a o čemu smo pisali još zimus, da Grad bude investitor, a ne da se sklapa "deal" s Holdingom.
Akvizicija u Jelkovcu pak znači da Grad Zagreb povećava fond stanova s kojima sada raspolaže i de facto i de iure te samim time ima veće ovlasti u upravljanju nekretninama nego kao najmoprimac, a i najave su ambiciozne pa gradska vlast za cilj ima postizanje priuštivog stanovanja. Podsjetimo, lani je donesena i nova odluka o javnom i socijalnom najmu, a osim Podrežja u pripremi su i drugi projekti. Dakako, veći problem od ove transakcije i dalje ostaje što i dalje grad ukupno u svom fondu ima tek oko 7000 stanova od ukupno 375 tisuća koliko ih je u Zagrebu. Sve dok je taj postotak mizeran (iznosi 1,87% ! ), gradska uprava teško se može boriti s podivljalim cijenama s početka teksta, bilo da je riječ o kupnji, bilo da je riječ o najmu u metropoli.
Usporedbe radi, europski gradovi nastoje ovaj postotak držati dvoznamenkastim, a rekorder je austrijska prijestolnica, u Beču je čak 220 tisuća gradskih stanova. Želi li Zagreb, doći do dvoznamenkastog postotka, trebao bi izgraditi najmanje 40-ak tisuća stanova! Dokle god toj brojci niti ne prilazimo, privatnici, odnosno slobodno tržište i zbivanja na njemu uvelike će određivati i cijenu najamnine i kvadrata prema kojoj je Zagreb treći na vrhu europske liste metropole u kojoj si stanovnici najteže priušte stanovanje.
POVEZANA GALERIJA: Zagreb dobiva novo središte. Ovako će izgledati Paromlin: Terasa s najboljim pogledom, velike dvorane, knjižnica...
Sve je to naš novac ne zaboravimo.