Tri neuspjeha koja bi svatko što prije želio zaboraviti
Baš na današnji dan, na Silvestrovo 2018., obećao je gradonačelnik Milan Bandić da će s donje stanice sljemenske žičare krenuti prva gondola i ushićene Zagrepčane povesti do vrha Medvednice.
Da je bilo onih koji su lani, kad je tako govorio, prestali pratiti vijesti, danas bi se po dolasku na Dolje gadno prevarili. Jer na trasi kojom je upravo danas trebala prolaziti žičara nema ni stupova ni sajli koje bi gondole držale, a kamoli u njima prevozile putnike.
Video - Mišić i Petek 'otvorili' žičaru koje još uvijek nema
Međutim, kazao je Bandić na Božić, radovi će početi za dva tjedna sigurno jer napokon je, čini se, potpisan ugovor s izvođačem radova. Bit će to GIP Pionir, izabran na natječaju u listopadu, radit će je za 299,8 milijuna kuna, a rok za dovršetak žičare 15 je mjeseci. Nadati joj se Zagrepčani zato mogu tek kad je vide, a u najboljem će to slučaju biti na proljeće 2020. godine.
Prijevoz na Sljeme u ovoj godini, mnogi bi rekli sasvim očekivano s obzirom na to da se već deset godina o njemu govori, nije realiziran, ali zato su stanovnici glavnog grada “na dar” ovog ljeta dobili više cijene parkiranja kako na vanjskim parkiralištima tako i u garažama. Želi se potaknuti, objašnjavali su taj potez u Gradu, vožnja javnim prijevozom u kojem je, usput budi rečeno, otprilike u isto vrijeme uvedena karta za 15 kuna. Nije se odustalo od toga da vozači prodaju isključivo te “ulaznice” u autobuse i tramvaje, iako su u prvih mjesec dana prodali tek stotinjak karata. S druge strane, plaćanje parkiranja ide kao i dosad, Zagrepčani nisu odustali od odlaska u grad na svoja četiri kotača, iako sat u prvoj zoni stoji tek tri kune manje od karte u tramvaju. Skočila je tako cijena parkirališta sa šest na 12 kuna, u drugoj zoni s tri na pet, a u trećoj s jedne i pol na dvije kune. A magičan je taj broj dva jer baš na toliko fasada, u sklopu zagrebačkog “New Deala”, velikog projekta obnove pročelja, trenutačno traju radovi.
Do prošlog mjeseca obnovljenih gradskih pročelja bilo je nula, a s obzirom na to da je gradonačelnik Bandić objasnio da će se u deset godina obnoviti pet tisuća zagrebačkih fasada, izgleda da cijeli projekt malo “kaska”. Kako će se radnici rasporediti po pročeljima sljedeće godine, za sada još nije poznato jer Grad gotovo svakodnevno raspisuje natječaje kojima traži radnike za poslove na obnovi zgrada, ali proračunom za 2019. novac je planiran tek za dvije fasade.
Tri projekta koja su napokon započeta ili su završena
Nije ga bilo od 2015., a onda je konačno stigao u svibnju. Skupština je donijela Plan gospodarenja otpadom, i to pod popriličnim pritiskom Grada jer upravo je Plan bio uvjet za prijavu na fondove EU pomoću kojih bi se financirala gradnja Centra za gospodarenje otpadom. A zadnji je dan prijave bio svega dan nakon što je Skupština glasovala o dokumentu. U svakom slučaju, njime je određeno koliko i kako se otpad mora skupljati odvojeno, a iako je bilo predviđeno da se u njemu nađu i kompostana u Obreščici te odlagalište građevinskog otpada u Kostanjeku, nakon pobune građana koji žive u Brezovici i Podsusedu, te su lokacije iz Plana izbačene. Gradonačelnik Milan Bandić nekoliko je puta spominjao da će se kompostana i odlagalište građevinskog otpada na kraju graditi izvan granica samog Zagreba, ali poglavlje o tome s kojim je općinama ili gradovima pokraj metropole pregovarao nije želio otvarati.
Video - Rekonstruirana Radnička cesta do Domovinskog mosta
Otvorio je, zato, krajem listopada Radničku cestu, na kojoj su denivelacije i rekonstrukcije po etapama trajale čak 14 godina. Nazvao ju je “zagrebačkim Champs Elyseesom”, za što će joj ipak, slažu se Zagrepčani, trebati barem još nekoliko desetaka godina, ako ne i puno više.
Galerija - Bandić vožnjom u autobusu bez krova svečano otvorio Radničku cestu
Promet njome teče glatko, a ima ga i više nego što je prvotno očekivano jer 16. prosinca, nakon nekoliko odgađanja, zatvoren je napokon remetinečki rotor zbog rekonstrukcije pa dio vozila u grad ulazi kroz čvorište Kosnica. Na rotoru, pak – čista milina. Od dugo predviđanih i najavljivanih gužvi ni “g”, a vozači koji su mjesecima strepili da će morati preko obilaznih, privremenih cesta, tvrde da bolju vožnju kod južnog ulaza u Zagreb još nisu doživjeli. Zaista, privremene prometnice funkcioniraju odlično, a gužve sprečava i to što preko njih ne smiju vozila teža od pet tona, ako nije riječ o kamionu Čistoće ili busu ZET-a. Bude li sve po planu, rotor bi trebao biti gotov u siječnju 2020. godine.
Video - Večernjakovi novinari na rotoru nakon zatvaranja zbog radova
A gotove su bile i prve četiri zgrade Podbrežja, naselja iza Sigeta prvotno zamišljenog za znanstvene novake, i to još početkom godine. Prva useljavanja, jer se stvar zakomplicirala pri dodjeli uporabnih dozvola, bila su u lipnju, a u naselje u kojem se na kraju znanstveni novaci broje na prste jedne ruke dom su dobili Zagrepčani koji su se prijavili za najam. Stanova još ima za kupnju, a gradnja kompleksa počela je u rujnu 2016.
Tri plana čijoj se realizaciji možemo nadati iduće godine
Za čisti užitak – tako je od 1. lipnja trebala izgledati obala Save na kojoj je najavljena gradnja višenamjenskih paviljona ne bi li se život, kao nekad, barem malo vratio na rijeku. U paviljonima su trebali biti kafići i restorani, a pokraj njih kontejnerski bazeni, kina, drvena sunčališta i sjenila. U lipnju ništa nije niknulo, ali ni dosad, i to iz vrlo jednostavnog razloga – tvrtki koje bi bile spremne dostaviti montažne objekte na Savu jednostavno nije bilo. Ili, točnije, na natječaj Grada nitko se nije javio. Plan je otada malo modificiran pa će se, primjerice, umjesto na postavljanje bazena ići na ograde u samoj rijeci unutar kojih će se Zagrepčani kupati, a sve bi se trebalo realizirati do ljeta. Ponovno će se raspisati natječaj za montažne objekte, najavili su u Gradu još u rujnu, ali još uvijek ga nisu raspisali. Tvrde, ipak, da kupanje u rijeci stanovnicima metropole u srpnju ne gine.
A preko nje bi napokon mogli bez straha za život jer mostovi, koje su inspekcije još prije dvije godine proglasile opasnima, mogli bi u obnovu. Da se svi dovedu u besprijekorno stanje, trebalo bi 257 milijuna kuna, ali krenut će se etapno. Prvi bi na redu u 2019. trebao biti Most mladosti, na kojem su radovi trebali početi još ovog ljeta jer je, podsjetimo, natječaj za njih raspisan lani u prosincu i s njim je bilo sve u redu do trenutka kad je valjanost ponude izvođača radova prestala vrijediti zbog odugovlačenja procesa.
Video - U kakvom su stanju zagrebački mostovi
Na adrese Zagrepčana koji žive u zgradama trebale bi napokon stići vrećice u koje će odvojeno prikupljati papir i plastiku jer one na lageru podjelu čekaju već pola godine. Podijeliti bi se trebali i spremnici za prikupljanje biootpada.
Kad se sjetim spika pojedinih zagrebčana, kako je bandić napravi više nego svi dosadašnji gradonačelnici zajedno. Da samo znaju koliko se grad zagreb srozao na niske grane, dovoljno je prošetati gradom u različitim satima i vidjeti na što liči nekadašnja europska metropola. Zagreb je mogao biti pariz, da se novci nisu trošili na političku poslušnost. Pucnjava po ulicama grada, smeće, užasne fasade, loši mostovi, cajke sviraju na javnim mjestima, zapušteni kvartovi....stvarno europski. Vratite grad zagrebčanima i produktivnoj politici budućnosti. Ove stare mazge su ižvakane