Sudeći prema broju i raznolikom profilu uhićenih Bandićevih suradnika i drugih kompanjona, protiv zagrebačkog gradonačelnika vodi se vrlo složena istraga koja se sastoji od više cjelina te vodi u više različitih smjerova. Primjerice, iz činjenice da je među uhićenima vlasnik građevinske tvrtke Bramgrad projekt može se pretpostaviti da je jedan smjer istrage manipulacija pri zamjeni gradskih zemljišta. Poznat je, naime, slučaj da je Grad pod sumnjivim okolnostima s Bramgrad projektom zamijenio vrhunsko zemljište na križanju Slavonske i Trnjanske za podjednaku parcelu na Peščenici te je za to još nadoplatio. Drugi smjer sasvim su sigurno poslovi Petra Pripuza i njegovih tvrtki s Gradom u zbrinjavanju otpada.
No odmah po uhićenju popularnoga zagrebačkoga gradonačelnika, postalo je jasno da je zapravo najuzbudljiviji politički aspekt; i to podjednako onaj koji se tiče davnog kršenja pravila financiranja izbornih kampanja, kao i onaj koji otvara pitanje kakve će političke posljedice imati uhićenje Bandića, njegovih suradnika i sudionika na političku budućnost Zagreba i Hrvatske.
Pritisak na Jakovčića
Nije vjerojatno da će Bandić čuvati svoju zamjenicu Sandru Švaljek u fotelji gradonačelnice ako ga to bude zadržalo iza rešetaka. Stoga ne samo da su prijevremeni gradski izbori izvjesni nego se već naslućuje duboko redefiniranje gradske političke scene te velike promjene u potencijalima izbornih koalicija na nacionalnoj razini. Nakon Bandićeva uhićenja malo će što ostati isto u načinu funkcioniranja gradske politike, gradskih struktura, gradskih poduzeća i privatnih tvrtki koje su velikim dijelom živjele radeći za grad. Još je nejasno kako i koliko će sve to utjecati na politiku na nacionalnoj razini.
Kome će onda pripasti široki politički prostor koji je u Zagrebu pokrivao Bandić?
U predviđanju novih političkih odnosa u Zagrebu treba biti jako oprezan jer tu nacionalne ankete, kakve se uglavnom provode, više skrivaju nego otkrivaju. Zadnja prava “anketa” zapravo su bili zadnji izbori za Europarlament kad je HDZ-ova koalicija pobijedila sa 36,66 posto glasova. Ako je Milanović inicirao uhićenje Milana Bandića, sad se sigurno pita koliko će siromašnijih i slabije obrazovanih Bandićevih glasača prijeći desnom krilu tj. HDZ-u. Rezultati zadnjih europarlamentarnih izbora pokazali su da je zagrebački SDP u popriličnom rasulu nakon unutarstranačkih obračuna, preciznije nakon Milanovićeva spletkaroškog i neuspješnog nametanja kandidata za šefa zagrebačkog SDP-a odozgo. Naravno, iako je SDP-ova koalicija indikativno poražena na izborima za Europarlament, jasno je da bi, sudeći prema anketama, SDP i ORaH skupa teorijski trebali biti jači od desne koalicije u Zagrebu, ali ne treba podcijeniti specifični profil razočaranih Bandićevih birača koji bi, možda, mogli biti spremi na političku osvetu upravo SDP-u. S druge strane, ne treba precijeniti ORaH-ove organizacijske kapacitete. Situacija se usijala.
Politički kuloari bruje o tome da se s uhićenjem Bandića i suradnika žurilo jer je pritisak najjače stanke na vlasti, SDP-a, postajao sve jači. Glasine govore da je premijer Milanović davno od novog ravnatelja DORH-a odrešito tražio da isporuči ne samo Bandića i Kalmetu nego i koalicijskog partnera Jakovčića. Neko vrijeme Milanović se zaista i ponašao kao da svako malo očekuje da će se Jakovčiću nešto dogoditi, čak mu se nije javljao na telefon, ali se na kraju s njim ipak dogovorio o izlasku na izbore za Europarlament.
Kampanja iz 2009.
U ovom kontekstu valja podsjetiti da je SDP na sudu s Milanom Bandićem radi financiranja njegove kampanje još iz 2009. Tada je Bandić prijavio da je prikupio 2,7 milijuna kuna, a SDP mu je uplatio 1,7 milijuna, no nakon tjedan dana SDP-u su stigli papiri kojima je od njih TV Sljeme potraživalo više od 6 milijuna kuna za Bandićevu kampanju. SDP je osporio pravo šefici Bandićeve kampanje Jeleni Pavičić Vukičević cesiju koju je potpisala za TV Sljeme temeljem troškova Bandićeve kampanje, a uz obrazloženje da to ima pravo samo financijski direktor stranke. Priča se da je jedna od osoba koja sada svjedoči protiv Bandića ženskog spola. Isto tako valja znati da je u to vrijeme pozadinski vlasnik TV Sljemena bio Slobodan Ljubičić Kikaš, Bandićev prijatelj i dosadašnji predsjednik uprave Zagrebačkog holdinga.
Nadalje, politički kuloari bruje da je upravo vladajuća stanka inzistirala da policija raščisti navodne prljavštine iz Bandićeve neuspješne predsjedničke kampanje. Iako ne želi reći što je rekao policiji, jasno je da je Stipe Gabrić Jambo govorio o putu novca do Bandićeve kampanje preko relativno anonimnih stanovnika doline Neretve. Na listi Bandićevih donatora tada su se s iznosima od po nekoliko desetaka tisuća kuna pojavili ljudi zaista nezavidne imovinske situacije. O tim donatorima policija je navodno obavila više od stotinu obavijesnih razgovora od Metkovića do Ploča. Poznavatelji načina rada policije tvrde da bi upravo dokazivi slučajevi nezakonitog financiranja kampanja mogli biti osnova na kojoj će početi procesuirati Bandića i suradnike i za niz drugih navodnih zloupotreba položaja. Naime, danas je poznato da u trenutku uhićenja Ive Sanadera istražitelji ni blizu nisu imali toliko materijala koliko su uspjeli isproducirati poslije, daljnjim istragama te, recimo tako, radom sa svjedocima.
Cijeli slučaj pratite na specijalu Uhićen Milan Bandić
chemica - ne mozemo naci postenih na takvim mjestima, zato sto oni sto vode pravo i pravosudje u drzavi nisu posteni. Da bi se ocistila drzava od kriminala, treba najprije njih isupirati iz pravosudja, staviti postene, pametne i hrabre ljude na odgovorna mjesta u drazavi, pohapsiti sve poltikante i ratne profitere sto su okupirali i opljackali zemlju narodu, jer mi jos zivimo pod okupacijom Tudjmanovih kriminalaca, bandita, njegovih 200 privilegiranih kojima je poklonio drzavu.