Pretrpani koševi za smeće, otpad razbacan po travnjacima, plastične vreće plutaju površinom jezera, a klupe su devastirane. Prizor je to iz maksimirskoga parka koji je prije nekoliko dana zabrinuo Zagrepčanina koji redovito šeće njegovim puteljcima. A često se ondje, naveo je u mailu našoj redakciji, mogu vidjeti i vrane koje otpad iz koševa razvlače po parku pa se zapitao mogu li se na njih postaviti metalni poklopci. Isto pitanje, kao i na koji se način održava park, koliko se često čiste kopnene površine, a koliko i na koji način jezera, te je li u planu zamjena dotrajalih klupa, pitali smo Javnu ustanovu Priroda Grada Zagreba, u čijoj je nadležnosti. U odgovoru su nam, među ostalim, kazali kako ustanova sklapa godišnji ugovor s Hrvatskim šumama, odnosno Radnom jedinicom Hortikultura, koja se brine o održavanju parka.
– Čišćenje jezera provodi se svakih desetak godina tako da se potpuno očiste od mulja. Sav životinjski svijet i školjke pritom se premještaju u druga jezera, a posljednji put takvi su zahvati rađeni prije dvije godine u sklopu projekta "Gradski prozori u prirodu". Možemo reći da je moguće da se životinje koje obitavaju u maksimirskim jezerima upletu u , primjerice, plastičnu vrećicu, a to se može spriječiti prvenstveno edukacijom posjetitelja, informativnom signalizacijom u parku o potrebi odlaganja svakog vrsta otpada u za samo to predviđena mjesta kao što su koševi za otpad. Ustanova ima tipske koševe za otpad koji su takvi zbog dvostruke zakonske zaštite parka, a svojevremeno smo imali probno postavljanje verzija s poklopcima, što je rezultiralo time da su ih neodgovorni pojedinci često razbacivali po parku. U njemu usto postoji oko 200 tipskih klupa i kao takve se prije svega popravljaju u skladu s potrebama i planovima, a nove se postavljaju iznimno kada popravak nije moguć – istaknuo je glavni čuvar prirode Branko Štivić.
kante treba i prazniti