ASTRONOM ŠTROMAR:

'Zvijezde se najbolje vide na Velebitu i u Lici jer je ondje mračno kao u rogu'

21.08.2020.
u 10:27

Boris Štromar kaže da su za amatersku astronomiju dovoljni zvjezdana karta, kompas na mobitelu i dobar vid

Promatranje noćnog neba nije nuklearna fizika niti zahtjeva skupu opremu, a sve što je potrebno, kaže nam astronom Boris Štromar, zvjezdana su karta, kompas na mobitelu i dobar vid. Ništa doli zdravih očiju tako nije bilo potrebno da bi se ovih dana moglo uživati u nebeskom spektaklu poznatom kao Suze Svetog Lovre, koji noćno nebo krasi svakog kolovoza, a prošlog su mjeseca svi pogled imali uperen prema kometu Neowise, najsvjetlijeg koji je Zemlju "posjetio" još od 1997. godine.

Ove nebeske pojave za mnoge su dobra inspiracija za početi se baviti astronomijom kao hobijem, a samo upuštanje u to područje znanosti nije problematično niti komplicirano, poručuje Štromar. Za početak, dovoljno je samo otvoriti oči i pogledati gore.
- Doduše, što dalje od svjetala, to bolje. Najbolje bi bilo otići iz grada, naravno, tko nema tu opciju može nebo promatrati i iz vlastitog balkona ili s prozora, ali puno će lakše biti ako se ode negdje gdje nema nimalo svjetlosnog zagađenja, poput neke šume ili kvarta gdje nema puno javne rasvjete – kaže Štromar.

Astronomijom se bavi još od 1997. godine kad je s prijateljima prvi puta ugledao komet Hale-Bop, a 1999. s njima je osnovao je Astronomsko društvo Beskraj. Po struci je grafički dizajner, radi u trgovini teleskopa, a amatersku astronomiju zavolio je upravo jer se ona bavi više promatranjem neba, a manje teorijom i proučavanjem znanstvene literature.

- Profi astronomija je istraživanje, kalkuliranje, korištenje matematike i fizike, a velik broj njih nikad nije pogledao kroz teleskop niti zna gdje se koje zviježđe nalazi. U amaterskoj astronomiji puno je više praktičnog rada, što je zanimljivije – kaže Štromar.

Foto: zvonimir ferina

A za amatersko proučavanje neba, ističe, nije potrebno niti mnogo predznanja, niti skupa oprema. Za početak, sve što je potrebno jest zvjezdana karta za lakše snalaženje, a oni koji nemaju novca za dalekozor ili neki jeftiniji teleskop i golim okom imat će prekrasan vidik. No, za to je najvažnije pronaći najbolju lokaciju. Pitamo ga zato koje je mjesto u Zagrebu najbolje za promatranje neba, a on nam odgovara da takvog jednostavno – nema. Čak i Medvednica je u „crvenom“ na karti svjetlosnog zagađenja koja se može pronaći na internetu.

- Samo se slijedite onom „što dalje, to bolje“. Potpuni mrak može se pronaći daleko od bilo kakvog grada, a za najbolje iskustvo predlažem gorsku Hrvatsku - Velebit, Liku u blizini granice s BiH. Tamo je mrak doslovce kao u rogu. Pronalazak dobre lokacije jako je teško zbog ozbiljnog problema sa svjetlosnim onečišćenjem – kaže naš astronom.

Foto: zvonimir ferina

Vlastitim očima, dodaje, odlično se mogu vidjeti razne zvijezde, planeti i druga nebeska tijela, a u mrklom mraku bez problema se vidi i Mliječna staza, a„deep sky“ objekti, poput maglica, drugih galaksija i zvjezdanih grozdova također se mogu uočiti golim okom, ali je bolje uz, na primjer i dalekozorom.

- Jedna od zabluda o astronomiji je da moraš imati veliki i skupi teleskop da bi to mogao. Ali cijela Andromeda se, na primjer, može vidjeti golim okom ako ste na pravom mjestu. Ali teleskop pomaže, doduše treba izbjegavati kupovinu u nekim supermarketima ili nabavljati neke ultra jeftine verzije. Ali već za dvije-tri tisuće kuna može se kupiti vrlo solidan teleskop – kaže Štromar koji je također i fotograf noćnog neba, a usput nas uči kako na nebu raspoznati različite zvijezde, planete, asteroide i drugih nebeska tijela. Verzija „stare škole“ uzeti je papirnatu kartu neba i orijentirati se prema Sjevernjači pa oblike na nebu uspoređivati s oblicima na papiru, no tehnologija je napredovala, pa je danas za to dovoljan i mobitel.

Foto: zvonimir ferina

- Postoje aplikacije koje funkcioniraju tako da osobi u svako doba dana i noći mogu pokazati što se u tom trenutku nalazi na nebu. Nešto kao planetarij uživo. Dovoljno je uperiti kameru prema nebu, a aplikacija zatim uživo, poput Google Mapsa, pokazuje koja je koja zvijezda, koje zvijezde čine određeno zviježđe, a čak nude i hrpu informacije o onim najpoznatijima. One profesionalne koštaju nešto sitno, ali postoje i besplatne verzije – objašnjava Štromar.

Dodaje i da oni koji žele naučiti više o astronomiji mogu posjetiti početničke tečajeve koje nudi zagrebačka zvjezdarnica, a mogu se „baciti“ i u pretraživanje interneta. Nebrojeno je YouTube kanala, foruma, Facebook grupa web stranica posvećenima promatranju neba i ondje se mogu pronaći gotovo sve potrebne informacije.

- Ali zapravo treba izaći van, uzeti teleskop, naučiti ga koristiti i naučiti prepoznavati razne objekte na nebu. I to je zapravo to – zaključuje Štromar.

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije