Nova izložba Etnografskog muzeja

Zvjezdana Antoš: Obišli smo cijelu zemlju da bismo donijeli 17 inspirativnih priča o prostorima intime

Zagreb: Zvjezdana Antoš, autorica izložbe "Intimni prostori svakodnevice"
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
1/22
28.06.2023.
u 08:30

Uz eksponate iz zbirke pokućstva poput kredenaca ili drvene "vešmašine", u postavu su i fotografije iz domova ljudi koji u njima čuvaju hrvatsku baštinu

Peć na drva kakve su se u prošlosti koristile za grijanje i kuhanje te starinski kredenci i ormari, ali i nekoliko interaktivnih kutaka, poput onoga u kojemu možete podijeliti svoju priču, dio su nove izložbe Etnografskog muzeja "Intimni prostori svakodnevice". U njemu su prvi put javno izloženi predmeti iz zbirke namještaja koji uglavnom potječu iz 19. i 20. stoljeća, a za postav koji se može razgledati sve do 25. svibnja 2025. zaslužna je muzejska savjetnica i vršiteljica dužnosti ravnateljice Zvjezdana Antoš.

– Kako smo zbog pandemije bili primorani ostati zatvoreni u svojim kućama i vrijeme smo provodili s obiteljima, što je, dakako, imalo i svoje prednosti, postupno smo ostali bez vlastitog intimnog prostora. To me potaknulo da se zapitam što je zapravo prostor intime i kako je uopće definirati pa sam krenula u istraživanje koje je trajalo dvije godine – ističe autorica izložbe.

Spavaća soba i "zvono" s udavačama

Podsjeća se na njoj, primjerice, i kako su žene nekoć svoju intimu nosile u jednoj škrinji, koja im je bila miraz. U škrinju su spremale vrijednosti poput tkanja, odjeće i nakita, odnosno sve što su dobile u dotu kada su udajom napuštale obiteljski dom.

VEZANI ČLANCI: 

– Nisu sve dote, naravno, bile jednako bogate, a neke siromašne obitelji kćeri su u suprugov dom slale i bez nje. U dinarskim su krajevima, točnije u Dalmatinskoj zagori, primjerice, žene kao dotu imale samo jednu katrigu, odnosno stolac. Kasnije su pak ormari postali predmet ženske intime, i to do te mjere da su majke na njih ispisivale imena djece – objašnjava Z. Antoš.

Prostor intime danas je većinom spavaća soba, a tako je bilo i u povijesti. U postavu je predstavlja spavaća soba iz kuće u Vrbovskom koju čine drveni krevet s čipkanom posteljinom, noćni ormarić s ogledalcem te vitrina koju krasi složeno vezeno ruho. Starinska drvena perilica rublja također je jedan od eksponata, a pored vitrine u kojoj se nalazi stoje i slušalice iz kojih se čuje interpretacija zvuka suvremene centrifuge. Rad je to nazvan "Na mjesto centrifuge dolaze satovi klavira" producentice Ane Hušman, koji simbolizira podjelu na muške i ženske poslove, kao i suvremene odnose. Njezin kratki film "Ručak" navodi pak na promišljanje bontona, a može se pogledati s kauča koji se nalazi odmah iza vitrine u kojoj je smješten starinski štednjak na drva.

5.6.2023., Zagreb - Zvjezdana Antos, autorica izlozbe "Intimni prostori svakodnevice". Photo: Neva Zganec/PIXSELL
Foto: Neva Žganec / PIXSELL

Čim kročite na prvi kat Etnografskog muzeja, zamijetit ćete i veliko čipkano "zvono" s fotografijama Toše Dabca na kojima su prikazane nekadašnje udavače i mladenke, u koje možete i ući te poslušati pjesmu "Sončece, sončece" u izvedbi ansambla Lado.

Postavljanju izložbe prethodilo je predstavljanje publikacije "Zbirka pokućstva" lani u listopadu, koja je i prvi objavljeni rezultat autoričina dvogodišnjeg istraživanja.

– To je zapravo bio rad na obradi predmeta iz muzejske zbirke namještaja koji sam željela staviti u širi kontekst, kao što je kultura stanovanja. Paralelno sam radila i na digitalnim pričama pokućstva do kojih se može doći i putem QR kodova istaknutih na plakatima koji prate izložbu te doznati sve informacije o eksponatima – ističe Z. Antoš.

5.6.2023., Zagreb - Zvjezdana Antos, autorica izlozbe "Intimni prostori svakodnevice". Photo: Neva Zganec/PIXSELL
Foto: Neva Žganec / PIXSELL

Dio postava čini i 17 osobnih priča ilustriranih fotografijama Damila Kalogjere koje su snimljene na različitim lokacijama u Hrvatskoj, a glavni su protagonisti, kaže, obični ljudi.

– Taj dio nazvan je "Moji prostori intime", a osobno sam posjećivala ljude iz različitih dijelova zemlje i njihove priče podijelila u dvije teme – migracije i kulturno nasljeđe. Uključeni su ljudi koji su od prostora koji su naslijedili, najčešće od baka i djedova, pokretali muzeje i vlastite poslove kako bi očuvali to nasljeđe, a sa mnom su dijelili i uspomene na prostore koji u njihovu sjećanju imaju posebno mjesto – objašnjava Z. Antoš.

 VEZANI ČLANCI: 

Tako je, primjerice, Ivanu Čosiću Bukvinu prostor intime soba kuće u Vrbanji gdje čuva razne dijelove nošnji, stare fotografije, prabakin "štafir", dotu koju joj je 1903. izradio otac, a njeguje ondje i bakin kredenc koji je udajom u kuću donijela 1924.

Suvremeni dizajn i Generacija S

Partner je izložbe pak tvrtka Prostoria, koja je muzeju ustupila suvremene radove poput stolova i stolaca mladih domaćih dizajnera, a osim za odmor, namijenjeni su i tome da onaj tko želi sjedne i napiše te s posjetiteljima podijeli vlastitu priču o svom intimnom prostoru. Unutar središnjeg postava, podsjetimo, izmjenjivat će se i nekoliko manjih izložbi čije su autorice Nika Radić, Mejra Mujičić, Marina Viculin, Tisja Kljaković Braić i Manuela Pauk, a projekt će tijekom dvije godine biti popraćen i brojnim interaktivnim radionicama, predavanjima i okruglim stolovima. Tijekom druge polovine iduće godine bit će postavljena i izložba "Generacija S", koja je rezultat suradnje mentorica i studenata Filozofskog, Arhitektonskog i Šumarskog fakulteta te Akademije likovnih umjetnosti.

GALERIJA Robbie Williams održao prvi od dva koncerta u pulskoj Areni

Zagreb: Zvjezdana Antoš, autorica izložbe "Intimni prostori svakodnevice"
1/12

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije