SKRIVENE TAJNE

10 činjenica o špijunima koje vas neće ostaviti ravnodušnima

James Bond
Foto: Youtube Screenshot
1/2
20.09.2016.
u 10:28

Ako ste pomislili kako će špijuni, koji su na istim stranama, pomoći jedan drugome ili barem neće ozlijediti jedan drugoga – u krivu ste. Život tajnog agenta inferioran je zadatku. Osim toga, agenti na tajnom zadatku ubojstvom drugih agenata zadobit će povjerenje druge strane koja tada neće sumnjati u njihove namjere

Špijuni i tajni agenti oduvijek su bili čestom temom naše mašte. Tisuće knjiga i filmova pokušale su reinterpretirati živote tajnih agenata, njihovu tajnovitost i svakodnevicu prožetu uzbudljivim akcijama i potjerama. Katkada su te priče bile daleko od stvarnih života špijuna, a pokatkad stvarnost može biti čak i čudnija od fikcije. TopTenz donosi nam 10 iznenađujućih činjenica koje će nas uputiti u svijet špijuna i kako on zaista izgleda...

10. Čak ni obitelj tajnog agenta ne smije znati njihov tajni identitet

Poprilično je očito zbog čega tajni agenti skrivaju svoj identitet pred očima javnosti, ali njihov ''drugi život'' često mora biti skriven i od vlastite obitelji, uključujući roditelje i djecu, koja nikada neće znati čime se njihov voljeni suprug/brat/sin zapravo bavi. 

Tako je jedan bivši agent CIA-e rekao svojim roditeljima i djevojci da je niže plaćeni trgovac. Osam je godina trajalo skrivanje istine, a u tom je razdoblju morao zaustaviti roditelje da dođu u posjet (navodno je radio na Havajima, a zapravo je bio u Afganistanu) i opravdavati se pred djevojkom koja ga je često optužila za ''običnu'' nevjeru kada je shvatila da neke njegove priče ne drže vodu i prepune su rupa.

9. Seks je jedan od alata

Svi znamo da seks prodaje sve, no sudeći prema sljedećoj priči, seks također služi za dobru staru špijunažu. Mnogo je primjera u kojem tajni agenti koriste svoje ženske (a i muške) atribute kako bi omeli metu, došli do materijala ili generalno ''okupirali neprijateljsko područje''.

Jedna od najpoznatijih špijunki kojoj je zavođenje bilo omiljen alat jest Margaretha Zelle MacLeod, poznatija kao Mata Hati. Ovisno o tome koju stranu priče doživite kao prvu, Mata Hari bila je Nizozemka koja je odala tajne Francuza Nijemcima ili je možda predala dezinformacije Njemačkoj kako bi zaštitila Francusku. Kako god bilo, 1917. godine osuđena je na smrt. Zapisano je kako je i u samom trenutku smaknuća, s povezom oko očiju, slala poljupce svojim egzekutorima, ostavši na neki način vjerna svom imidžu zavodnice.

8. Nisu svi špijuni odrasle osobe

Naravno, ne uklapaju se svi tajni agenti u sliku Jamesa Bonda. Bilo bi krajnje nepoželjno odudarati od okoline u skupocjenim odijelima i preskupim automobilima. Za špijuna je najbitnije ostati – neprimijećen. No u nekim situacijama odrasla će osoba odudarati pa se špijuni oslanjaju i na djecu kako bi došli do željenih informacija.

Iako je ilegalno koristiti djecu mlađu od 15 godina za špijunske pothvate, ta praksa nije neuobičajena. Djeca katkada otkrivaju opasne informacije, kao što su identiteti bombaša samoubojica i terorističkih skupina, a pokatkad su ohrabrena, blagoslovom vladajućih kao u Sjevernoj Koreji, da prate svoje bližnje i prijave svako sumnjivo ponašanje koje nije u skladu s dominirajućom ideologijom.

7. Samoubojstvo je katkada dio posla

Biti uhvaćen na djelu uvijek je moguće, a posebno je opasno ako radite tako osjetljiv posao kao što je špijuniranje za vladu. Osim toga, tajni se agenti suočavaju s mogućnosti mučenja kako bi odali ono što znaju, a često im prijeti i smrt. Kako od mučitelja, tako i od onih koji su na gubitku zbog informacija koje nisu smjele dospjeti u pogrešne ruke. Pitanje koje se postavlja jest sljedeće: zar je biti uhvaćen gore od smrti? Čini se da špijuni odgovaraju s 'da', a bočice tableta i otrova koje posjeduju to i dokazuju.

6. U njihovim su redovima i slavne osobe

Iako su na prvi pogled posao u kojem si u središtu pozornosti i onaj u kojem si u sjeni sušte suprotnosti, praksa pokazuje kako je moguće imati oboje. Iako su se mnogi špijuni proslavili tek nakon uspješne karijere tajnog agenta, postoje brojni primjeri onih koji su za života radili oboje: pjevačica džeza Josephine Baker, igrač bejzbola Moe Berg...

5. Nisu ni svi špijuni ljudi

Špijuni se moraju stopiti s okolinom, biti neprimjetni i još važnije: moraju brzo doći, a još brže otići kako bi pokupili sve informacije i ostali nezapaženi. U nekim slučajevima špijuni koji najbolje odgovaraju parametrima imaju četiri noge, peraje ili krila. ''Životinje mogu onamo kamo ljudi ne mogu, a kada vidite životinju ne upali vam se alarm'', rekao je jedan od CIA-inih zaposlenika.

Neki životinjski tajni agenti posebno su uvježbani za raznorazne uloge, što ovisi o njihovoj vrsti i o potrebama zadatka. Tako su golubovi često bili korišteni za prenošenje poruka između divizija u Drugom svjetskom ratu. Nekada su čak snimali zračne fotografije svojim automatskim kamerama. Mornarica SAD-a koristi se dupinima kako bi detektirali i prijavili podvodne mine.

4. Špijunske agencije imaju agresivne metode zapošljavanja

Ne iznenađuje činjenica da autoritarni režimi imaju prilično brutalne metode uvjeravanja građana da postanu špijuni. Jedan bivši sjevernokorejski agent rekao je kako je jednostavno otet iz škole kao adolescent. ''Jednog se dana crni automobil zaustavio ispred moje škole. Bili su iz vladajuće partije i rekli su mi da sam odabran... Samo trebam spakirati stvari.''

Ni u demokratskim zemljama odabranicima se ne pruža mogućnost alternative odbijanjem posla. Godine 2002., primjerice, ruska sigurnosna služba optužila je SAD zbog navodnog korištenja droge kako bi pridobio ljude u svoje redove.

3. Tajni agenti uzimaju identitete umrlih

Kako špijun može osigurati uvjerljiv identitet na tajnom zadatku? Neki tajni agenti zadrže vlastiti identitet, ali prikriju svoju pravu profesiju. Većina američkih špijuna na zadatku je pod službenim pokrićem, što znači da im je dodijeljen lažni posao u američkim agencijama i da su pod zaštitom diplomacije. Neslužbena pokrića mnogo su opasnija jer zahtijevaju preuzimanje nečijeg imena i profesije, nasumice, bez zaštite državnih tijela.

Špijuni teže realističnim identitetima, a kada se pretvaraju da su netko drugi, najčešće uzimaju osobne podatke nekoga tko je umro kao dijete kako bi što uvjerljivije smislili prošlost. U Velikoj Britaniji policija na tajnom zadatku uzela je identitete osamdesetero mrtve djece kako bi se infiltrirala u protestne grupe.

2. Špijuni mogu ubiti druge špijune kako bi ostali prikriveni

Ako ste pomislili kako će špijuni, koji su na istim stranama, pomoći jedan drugome ili barem neće ozlijediti jedan drugoga – u krivu ste. Život tajnog agenta inferioran je zadatku. Osim toga, agenti na tajnom zadatku ubojstvom drugih agenata zadobit će povjerenje druge strane koja tada neće sumnjati u njihove namjere. 

1. Čak i kada su umirovljeni, moguće je da neće umrijeti prirodnom smrću

Jednom, kada su njihovi dani špijuniranja gotovi, neki agenti uživaju u mirnoj mirovini, pišući krimi-romane i prisjećajući se svojih špijunskih dana.

Ipak, neki tajni agenti neće se složiti s time da je takav život moguć. Ostatci njihove burne prošlosti prate ih i u mirovini, a možda su i razlog što neki od njih nisu umrli prirodnom smrću. Tako je, primjerice, bivši agent CIA-e Edward Lee Howard smrt dočekao u Moskvi, nakon što je navodno slomio vrat u svojoj kući nakon pada niz stube. Takva smrt zaista može biti slučajna, ali u ovom slučaju ipak otvara brojna pitanja.

U slučaju bivšeg ruskog špijuna Aleksandra Litvinenka, dokaz ubojstva i više je nego očit. On je, naime, otrovan radioaktivnim polonijem nakon sastanka s dvojicom bivših agenata na čaju. Za neke agente mirovina je samo još jedno opasno poglavlje u životu.

>> Lopovi koristili igru Pokemon Go da namame žrtve na izolirana mjesta

Komentara 9

Avatar 123456
123456
10:55 20.09.2016.

Kak se tu uklapa pupavac?

Avatar AligatorXO
AligatorXO
11:02 20.09.2016.

Bedastoće.

SA
samograd
11:39 20.09.2016.

stasnimirović ,pupavac ,vesna pusić ...... u RH ih ima koliko hoćeš i uopće se ne kriju!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije