Ima 18 godina, svjedodžbu gimnazije, mjesečno raspolaže sa 1937 kuna budžeta, a ukupni i životni i studentski troškovi po semestru penju mu se do 15.755 kuna – slika je to prosječnog zagrebačkog studenta koji studira na nekom od zagrebačkih fakulteta!
Najnoviji rezultati u 2015.
Dobiveni statistički podaci rezultat su istraživanja "Eurostudent" što je provedeno još 2010. godine, dok je jučer završeno ovogodišnje istraživanje među studentima kako bi se nakon četiri godine mogli pratiti trendovi, ali i promjena životnog standarda među studentskom populacijom.
I dok će najnoviji rezultati biti poznati tek početkom iduće godine, ono posljednje istraživanje provedeno na uzorku od 4664 studenta svjedoči: žene čine većinu studentskog tijela, točno 56 posto i nešto su više zastupljene na sveučilišnim naspram stručnih studija. One, naime, prevladavaju u svim područjima znanosti, naročito humanističkim, dok muškarci čine većinu samo kao studenti tehničkih znanosti – tamo ih je upisano čak 68 posto.
Istraživanje je, između ostalog, pokazalo i koliko je novca potrebno samo za osnovne potrebe studija – studenti koji ne plaćaju školarinu troše 375 kuna na upisnine ili prijavnice, dok za većinu studenata koji nisu oslobođeni plaćanja školarine one u prosjeku stoje oko 4400 kuna po semestru ili 8800 kuna godišnje.
U Zagrebu je tako 29 posto studenata koji plaćaju školarinu, a samo ih se 11 posto izjasnilo da uz studij imaju i posao.
– U Zagrebu je čak sedam posto studenata koji su studij upisali nakon navršene 20. godine života, čime se brojka takvih upisa smanjila za tri posto u odnosu na 2007. godinu kada se posljednji put provodilo takvo istraživanje. Novi podaci tek se obrađuju pa ćemo imati jasnije usporedbe koliko se promijenio i je li se uopće promijenio životni standard – poručuju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje je i sudjelovalo u provedbi spomenutog istraživanja.
Najviše uče medicinari
Osim što im je standard bolji u odnosu na ostale studente u Hrvatskoj, ali i lošiji u odnosu na vršnjake koji studiraju u zemljama Europske unije, zagrebački studenti, barem je tako navedeno u istraživanju, tjedno na učenje i studentske obveze potroše više od 30 sati.
– To je ekvivalent punog radnog vremena. Udio studenata koji troše više od spomenutih 30 sati na studijske obveze varira ovisno o studiju. Takvih je najviše, čak 90 posto, među studentima s područja biomedicinskih znanosti i zdravstva – objašnjavaju provoditelji istraživanja iz Ministarstva i Instituta za razvoj obrazovanja.
