Ligaya Lirasan (31) pješači maglovitim, hladnim zagrebačkim ulicama. Napustila je sunčane Filipine prije tri godine, a po Zagrebu čisti stanove, riba podove i obavlja druge kućanske poslove. U slobodno vrijeme uči hrvatski jezik ili pak šeće centrom grada koji je zavoljela, baš poput Hrvata zbog kojega je stigla ovamo.
– Uživam u odličnoj hrani te različitim događanjima na Trgu bana Jelačića – kaže. – Nikad se nisam susrela s nekim oblikom diskriminacije ili rasizma. Ljudi su ovdje divni – naglašava.
To ne iznenađuje pogleda li se najnovije istraživanje Europske komisije prema kojem je Zagreb jedan od najotvorenijih gradova Europe. Na pitanje “smatrate li da je prisutnost stranaca dobra za Zagreb”, čak 84 posto ispitanika odgovorilo je “potpuno se slažem”, čime se Zagreb nalazi na 6. mjestu među 28 glavnih gradova Europske unije.
Otvoreniji je od Amsterdama u kojem 80 posto stanovnika želi strance ili pak od “međunarodnog” Bruxellesa u kojem je jednako odgovorilo samo 67 posto ispitanika. Zagreb se nalazi i ispred Beča, Pariza, Madrida, Londona, Berlina, Rima, Budimpešte...
– To se osjeća na svakom koraku, u Zagrebu ljudi žele upoznati strance – kaže Španjolac Juan María Martín Castrillón (38) u unajmljenom stanu u zapadnoj četvrti Črnomerec. Radio je u španjolskom veleposlanstvu prije četiri godine pa u Istočnom Timoru, a zatim u Bruxellesu. No u travnju se nezaposlen vratio u glavni grad Hrvatske.
– Ljudi su ovdje topli i uvijek spremni pomoći strancu – kaže dok se žuri prema Filozofskom fakultetu gdje uči hrvatski jezik. Kada nije tamo, daje poduke iz španjolskog jezika. Čak 68 posto Zagrepčana smatra da su se stranci dobro uklopili što je i glavni razlog izražene otvorenosti, pokazuje istraživanje Komisije. Jedino stanovnici Ljubljane i Luxembourga to tvrde u većem postotku.
Plemeniti i nevidljivi
Politolog Anđelko Milardović, utemeljitelj think-tank Instituta za europske i globalizacijske studije, čija je knjiga “Stranac i društvo” objavljena u srpnju, napominje da je za razliku od drugih glavnih gradova u Zagrebu malo stranaca.
– Oni su ovdje nevidljivi, disperzirani u masi – kaže. Od 790.019 stanovnika 4871 je stranac, od kojih je većina iz BiH. – To su ‘plemeniti stranci’, zbog znanja jezika i obrazovanja integriraju se i ne stvaraju probleme – kaže Milardović.
U velikim europskim gradovima imigranti žive u odvojenim četvrtima pa ponekad dolazi do konflikta. U Ateni, koja ima najnegativniji stav prema strancima, čak 86 posto građana tvrdi da se oni nisu dobro uklopili.
– U tim megalopolisima dio imigranata nije postao dijelom sustava, ne zato što to ne žele, već zbog niske razine obrazovanja i poznavanja jezika. Oni koji se ne mogu integrirati getoiziraju se i žive u paralelnom društvu – kaže Milardović. – Lokalno stanovništvo onda se pita zašto se oni izdvajaju, zašto ne prihvaćaju lokalnu kulturu i običaje – dodaje. U Rimu to smatra 60 posto stanovnika, u Beču 59 posto, a u Bruxellesu, gdje osim imigranata iz Afrike žive i rade tisuće stranaca iz drugih europskih zemalja, 48 posto stanovnika.
Za razliku od tih gradova u koje su imigranti došli zbog posla, u Zagrebu brojni stranci žive iz sasvim drugih razloga, najčešće nečega što ne nalaze u glomaznim metropolama.
– Zagreb ima tisuće prekrasnih stvari, a najviše mi se sviđa zbog mira i sigurnosti. Na terasi kafića mogu ostaviti torbu i znam da je nitko neće ukrasti – kaže Španjolka Elisa Martínez (33) koja u glavnom gradu Hrvatske živi devet godina. U Madridu i Barceloni džepari operiraju na svakom koraku, a mnoge djevojke ne usuđuju se šetati same noću jer nisu sigurne.
– U Hrvatskoj mogu ostaviti djecu da se sama igraju po ulicama različitih kvartova, mogu se mirno šetati noću bez straha da me tko prati. Zbog tog mira i dalje živim ovdje – napominje.
Arianny Frias de Habazin (32) iz Dominikanske Republike, udana za Hrvata, oduševljena je čistoćom tržnica, prijevozom i hranom. – Sviđa mi se kultura Zagreba – kaže.
U mnogim gradovima raste nezadovoljstvo strancima djelomično zbog kulturnih razlika, a djelomično zbog gospodarske krize. U odnosu na istraživanje provedeno prije četiri godine, danas u Ateni 14 posto manje ljudi tvrdi da je prisutnost stranaca pozitivna za njihov grad. U Bratislavi je, primjerice, 14 posto manje onih koji smatraju da su se stranci dobro uklopili.
“Previše ste pasivni”
A u Zagrebu je porasla otvorenost prema strancima. Zagreb je na prvom mjestu u EU prema rastu pozitivnog stava. U odnosu na 2009. danas 19 posto više građana smatra da su stranci pozitivni za grad.
– Ljudi se jako dobro odnose prema nama – napominje psihologinja Arianny koja u istočnoj četvrti Maksimiru živi tri godine. Tužna je jer je u Zagrebu zbog krize teško pronaći posao, a to napominje i Elisa Martínez koja je radila kao turistički vodič, no sada samo povremeno drži satove španjolskog jezika. – Dok god je socioekonomska situacija neizvjesna, ne očekuje se veći dolazak stranaca – smatra Milardović.
A zagrebački stranci upozoravaju što bi Zagreb moglo učiniti još privlačnijim mjestom za život. Ligaya Lirasan iz Filipina kaže: – Ne sviđa mi se ponašanje mladih na javnim mjestima, posebno nepoštovanje starijih. Španjolka Elisa Martínez šalje pak poruku mladima, ali i svim Zagrepčanima:
– Previše ste pasivni. Pa ovdje nema prosvjeda! Treba se boriti za bolje bolnice, škole, profesore, zelene površine...
>> Volim Zagreb - Gdje god dođete, u ovom ste gradu dobrodošli
k'o bi rek'o?!?! a svaki dan slušamo "našeg" predsjednika Josipovića pa sve do raznih Zorana Pusića, Puhovski i svih mogućih i nemogućih analitičara na našoj HRT-e dalekovidnici da je hrvatsko društvo zapravo klerofašističko, ustaško, ksenofobno, šovinističko... a zapravo smo otvorenireni više nego što bi trebali...