Već nakon mjesec dana kako su kuću presvukli debelim stiroporom od 15 centimetara, obitelj Glavica iz Svete Klare prepolovila je račune za grijanje. Umjesto hladnih zidova, jutrom se bude u ugodnoj toplini koja se sačuvala od proteklog dana. Njihova je kuća jedna je od 922 u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji koje su već obnovljene ili se će se uskoro obnoviti uz 40 posto subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čime će se omogućiti kvalitetniji život za 3591 osobu koje u njima stanuju.
Svima preporučuje isto
– Jako smo sretni jer je u kući puno toplije, a manje trošimo, i drva na donjoj etaži i plina na gornjim katovima. Kuća je stara i nekoliko je puta dograđivana pa smo bili u energetskom razredu E, a sada nakon obnove bit ćemo u razredu B – istaknula je Nevenka Glavica, vlasnica kuće.
U stanu u prizemlju koji se grije na drva u prosjeku su trošili oko 12 kubika drva po sezoni pa vjeruju da će ovu zimu naložiti samo šest kubika. Kako kubik drva stoji oko 250 kuna, ove sezone očekuju uštedu u prizemlju od 1500 kuna, dok je na katu, koji se grije na plin, prema certifikatu, moguća ušteda i do sedam tisuća kuna.
Kako bi, pak, došli do uštede, uložili su 80 tisuća kuna u termofasadu i zamjenu nekoliko starih prozora. Krovište su već bili obnovili i preostalu stolariju zamijenili onom od PVC-a, čime je kuća kompletno presvučena modernim i štedljivim materijalima. Od uloženih 80 tisuća uskoro će dobiti povrat od Fonda – 30 tisuća kuna.
– Bez ovog novca iz Fonda štedjeli bismo još barem nekoliko godina kako bismo si mogli priuštiti obnovu pa mogu preporučiti svim sugrađanima koji si to mogu priuštiti da naprave energetsku obnovu jer će dobiti puno topliju kuću i manje račune – kazala je N. Glavica.
Iz Fonda za zaštitu okoliša kazali su da je programom energetske obnove obiteljskih kuća ove godine odobreno sufinanciranje za ukupno 9271 kuću, od toga su 392 u Zagrebačkoj županiji, dok je u Gradu Zagrebu odobrena obnova 530 kuća.
Vrijednost obnove kuća u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji jest 69,8 milijuna kuna, od čega će Fond građanima vratiti 28,7 milijuna kuna. Najveći je interes za obnovu fasada i stolarije, a ima i onih koji traže toplinsku obnovu krova, stropa i poda te ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.
Fond dijeli novac do 2020.
– Grad Zagreb je grad s najviše odobrenih zahtjeva, a odmah iza njega je Petrinja sa 367 i Vukovar sa 314 odobrenih projekata – kazao je direktor Fonda Sven Muller.
Istaknuo je da kuće imaju velike gubitke energije kroz zidove i stolariju i da se energija rasipa, a troškovi rastu te da se cjelovitom energetskom obnovom kuće potrošnja energije može smanjiti čak 30 do 60 posto. Projekt sufinanciranja Fonda započeo je 2014. kada se natječaj provodio putem lokalne vlasti, u čemu Zagreb nije sudjelovao te ni Zagrepčani nisu mogli dobiti novčane potpore.
Od ove godine stoga je Fond uveo praksu da se građani za subvencije javljaju izravno njima, a novac planiraju dijeliti sve do 2020. godine.
Koji su kriteriji, da si Bandićev kum ili?