Otvaranje samo prednjih vrata u autobusima ZET-a koji prometuju na svim linijama u Gradu Zagrebu urodilo je plodom – barem onim financijskim.
Etiketa gubitaša
Naime, spomenuta Holdingova podružnica na taj način, u kojem se jasno podrazumijeva da vozači moraju kontrolirati tko im ulazi u vozila i prodavati karte putnicima, mjesečno uprihodi šest milijuna kuna.
Veliki je to uspjeh ZET-a, koji godinama ima etiketu najvećeg Holdingova gubitaša budući da je u svojim financijskim izvještajima samo nekoliko godina prije šest milijuna kuna upisivala kao svoj godišnji prihod. Prodaja karata u vozilima, naročito nakon što se njihova cijena izjednačila s onima kupljenima na kioscima i zadržala na deset kuna za jednu zonu, porasla je za čak 150 posto.
Tako su u ZET-u za prošlu, 2014. godinu uspjeli smanjiti i gubitke za pedeset posto – oni su, naime, u 2013. godini iznosili 211 milijuna, dok su lani smanjeni na 90 milijuna kuna.
– Nastojimo i dužni smo, koliko god je to moguće, troškove prijevozne usluge rasporediti na sve korisnike. Tako u proteklom poslovnom razdoblju bilježimo povećanje prihoda od prijevoza za 15 posto – poručio je Tomislav Jurić, glasnogovornik ZET-a.
Pritužbe građana
I dok putnici često iskazuju nezadovoljstvo kontrolorima i vozačima, žale se na njihovu neljubaznost, a često i na kršenje voznog reda, zbog čega i odbijaju kupiti karte, prijašnjih godina u javnom prijevozu švercalo se 60 posto građana.
– Posebnu zaslugu za uspjeh imaju kontrolori i vozači koji, unatoč velikim problemima s putnicima bez karte, odrađuju nezavidan posao. Na žalost, još uvijek kod određenog broja ljudi ne postoji svijest da je vožnja tramvajem ili autobusom usluga kao i svaka druga te da se ona treba platiti. Kada to naši kolege nastoje na terenu i provesti, uz posebnu odgovornost prema onima koji savjesno plaćaju kartu, susreću se s poteškoćama i često nemaju podršku javnosti. Promjene se ne događaju preko noći, ali pozitivne ipak nastaju – zaključio je Jurić.
kaže čovjek da je to usluga kao i svaka druga.. zašto ih onda sponzorira proračun odnosno zašto tu 'uslugu' plaćaju i oni koji je ne koriste, zašto korisnici tu 'uslugu' plaćaju dva puta (kroz proračun i cijenu karte)