Iako dnevni klimatski i temperaturni uvjeti još ne asociraju na zimu,
situacija noću ili rano ujutro, kad su temperature bliske ništici,
podsjećaju nas da bi zima mogla stići i ranije nego što očekujemo. Nisu
rijetke godine kad je snijeg u kontinentalnim dijelovima zemlje pao već
i u početku studenoga, pa je upravo kraj listopada pravo doba za nabavu
ili barem za planiranje nabave zimskih guma.
Nabaviti zimske gume unaprijed također znači izbjeći duge redove koji
se stvore kod vulkanizera kad padne prvi snijeg, jer većina tek onda
shvati da njihovi automobili nemaju prikladnu gumenu “obuću”. Zimske
gume ionako nisu samo za upotrebu po snijegu i ledu, nego i za niske
temperature u suhim uvjetima, a kao granicu preporučljivosti zimskih
guma proizvođači spominju temperaturu od 7 stupnjeva.
Naime, smjesa od koje su napravljene zimske gume prilagođena je niskim
temperaturama, pri kojima ljetne gume gube elastičnost, odnosno
stvrdnjavaju se i postaju neudobne, ali također postaju opasne za
sigurnost. Osim smjese, druga je bitna razlika između zimske i ljetne
gume u dezenu gazne površine, jer zimske gume karakterizira lamelirani
uzorak, zbog kojeg je takva guma iskoristivija na mokrim, klizavim,
zaleđenim i zasnježenim cestama.
Najprepoznatljiviji simbol zimskih guma nekad je bila oznaka M+S, ali
ta se oznaka toliko često zloupotrebljavala da se sad može vjerovati
samo simbolu snježne pahuljice. Taj je simbol prihvaćen kod svih
najznačajnijih proizvođača zastupljenih u Europi, pa i nas.
Zbog toga se ne treba slijepo držati zakonske definicije, prema kojoj
se zimskim gumama smatraju one s oznakom M+S i minimalnom dubinom
profila 1,6 milimetara, jer oznaka M+S često je na gumama koje nisu
zimske.
Kod nas zakonom nije propisano razdoblje obvezne upotrebe zimskih guma,
kao kod Slovenaca od 15. studenoga do 15. ožujka, nego se moraju
koristiti ako nastupe zimski uvjeti, a to znači snijeg i led na
cestama. Budući da veći dio zime u nas nema snijega, mnogi vozači olako
shvaćaju savjete o upotrebi zimskih guma, govoreći da im ne trebaju,
ali budući da ljetne gume imaju jako oslabljena svojstva na niskim
temperaturama, tako riskiraju svoju i tuđu sigurnost. A samo jedna
prometna nesreća, izazvana klizanjem sa ceste ili neuspjelim kočenjem,
stvori puno veće troškove od cijene četiri gume.
Za komplet guma od tisuću kuna do tisuću eura
Na našem se tržištu nude proizvodi tridesetak proizvođača guma, od najcjenjenijih svjetskih brandova poput Goodyeara, Michelina, Bridgestonea, Continentala, Dunlopa i Pirellija, do jeftinijih marki, poput Baruma, Debice, Kormorana. Pojavljuju se i sumnjive kineske marke, ali njih bolje da zaobilazimo. Cijene ovise o dimenzijama koje su propisane za pojedina vozila, pa se za male aute komplet guma može nabaviti za manje od tisuću kuna, dok za skuplje ponekad treba dati i tisuću eura. Izvod iz cjenika samo je orijentacijski, jer prije nabave preporučljivo je točno provjeriti što pojedini trgovci i vulkanizeri imaju u cijeni gume. Neki posebno naplaćuju montažu i balansiranje, drugi ne, a razlika može biti i nekoliko stotina kuna. Isto tako, gotovo svi nude neku vrstu popusta, pa istaknute cijene nisu precizne.
