Lander svemirske letjelice Rosetta danas bi trebao sletjeti na komet 67P. Slijetanje s napetošću prati i Svetlana Gerasimenko, koja u razgovoru s DW-om priča kako je otkrila taj komet prije 45 godina, piše Deutsche Welle.
Gospođo Gerasimenko, Vi ste prije deset godina bili nazočni kada je lansirana europska svemirska letjelica Rosetta. Sada Vas je Europska svemirska agencija ESA pozvala u Köln kako biste danas pratili spuštanje landera Philae na površinu kometa kojeg ste Vi otkrili. Jeste li uzbuđeni?
I te kako! Cijelo vrijeme mislim samo na to i molim se Bogu da sve dobro prođe. Morate si zamisliti: Rosetta je letjela deset godina kroz beskonačni Svemir. Sada se jedan lander mora spustiti na površinu kometa koja je otprilike velika kao londonska zračna luka Heathrow.
Kažu da ste Vi i Vaš kolega Klim Čurjumov slučajno otkrili komet 67P koji nosi Vaše ime...
Da, otprilike tako. Tada, 1969. godine, ja sam bila tek početnica na katedri za astronomiju Sveučilišta u Kijevu i promatrala sam (teleskopom u Kazahstanu - op.a.) jedan drugi komet. To sam fotografirala i loše razvila fotografiju tako da sam ju čak htjela baciti da ju nitko ne vidi. No onda sam ju ipak zadržala: na njoj se vidio komet. Onda smo zajedno s voditeljem ekspedicije Klimom Čurjumovim analizirali tu i druge bolje fotografije. Zaključili smo da komet 32P/Comas Sola, kojeg smo u stvari promatrali, nije na svom mjestu. Postojalo je odstupanje od dva stupnja. To nije bilo moguće! I onda smo shvatili da smo otkrili jedno novo nebesko tijelo - jedan komet.
Pojedini novinari vjeruju da misija Rosetta i podaci koji su tijekom njezinog trajanja prikupljeni mogu izazvati pravu znanstvenu revoluciju. Što Vi mislite?
Ne vjerujem da će to odmah biti revolucija. No sigurna sam da će nam lander Philae dati puno novog materijala. Jer radi se o tome da se po prvi put spuštamo na jedan komet i tako dobivamo informacije o njegovoj površini. Sletjeti na jezgru kometa - to je nešto nevjerojatno! Kada se komet približi Suncu, on postaje aktivan: oslobađaju se plinovi, prašina i slično. Zato ne vidimo jezgru nego samo ono što je oko nje. Sada ćemo doznati što je unutra. Očekujemo informacije o strukturi površine jezgre i o tome što je ispod nje. Kometi su elementi koji su preostali nakon nastanka našeg Sunčevog sustava. S novim informacijama moći ćemo izvući važne zaključke o nastanku Sunčevog sustava i njegovoj evoluciji.
Možda i o nastanku života?
Sve je moguće. U kometima se nalaze organske tvari. No ja osobno sam prilično trezvena. U znanosti ima mnogo hipoteza, a i mnogo onih nevjerojatnih.
Misija Rosetta u kojoj sudjeluje 17 zemalja košta više od milijardu eura. Isplati li se trošenje tako puno novca na ovakve projekte?
Mislim da isplati. Znanje smije puno koštati, na njemu se ne treba štedjeti.
Znanstvenica Svetlana Gerasimenko je zajedno sa svojim kolegom Klimom Čurjumovim 1969. na Institutu za astrofiziku u Alma Ati otkrila komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko.
Mislim da je čista glupost trošiti toliki novac na nešto od čega čovječanstvo nema nikakve koristi. Da se u tom kometu nalaze neke vrlo korisne stvari kao što su visokoučinkoviti energenti za jeftini pogon vozila i zrakoplova ili pak neka ljekovita sredstva koja mogu liječiti najteže oblike bolesti,tada bi se ovakve emisije itekako isplatile. Pošto od ovakvih misija nemamo nikakve koristi,bilo bi mnogo bolje da je sav taj silni novac otišao gladnima kojih ima po cijelom svijetu. Time bi se sigurno spasile milijarde ljudi koji umiru od gladi po cijelom svijetu. To se ne odnosi samo na ovu svemirsku misiju nego i na sve ostale misije koje su napravljene u povijesti. Te misije su čisti gubitak vremena i novca jer ništa korisno nisu priskrbile čovječanstvu. Da je sav taj novac uložen u humanitarne svrhe,bilo bi spašeno milijarde ljudi od gladi,a ostatak novca bi se iskoristio za tehnološki napredak što znači da bismo danas imali mnogo napredniju tehnologiju da je taj novac utrošen na to. Nažalost,ljudske gluposti nemaju granica pa i dalje činimo ove gluposti sa bacanjem novca na te beskorisne svemirske misije. Treba ulagati u ono od čega ima koristi da bi nam se to isplatilo,a ne bacati tako velik novac na nešto od čega nemamo nikakve koristi. To izaziva teške krize i siromaštvo,dakle jedan od glavnih izazivatelja današnje financijske krize i siromaštva u cijelom svijetu su upravo te svemirske misije,a one uzrokuju i značajno usporavanje razvijanja tehnologije jer su popile sav novac koji je trebao ići za tehnološki razvoj kao i spašavanje milijardi života od gladi. Naravno,to je uništilo novac i za napredak znanosti i medicine koja je neophodna za ljudski napredak,opstanak i zdravlje.a to negativno utječe i na sve ostale aspekte ljudskog života. Novac treba trošiti samo ondje gdje se isplati,a ne bacati ga jer svi znamo da nam je on neophodan za život. Da se nije trošio silni novac na sve te svemirske misije,danas ne bi bilo financijske krize koja nam toliko uništava normalan život i budućnost. Možda bi nam upravo taj novac poslužio da preživimo u teškim vremenima koja će možda doći jednog dana. Ali zbog ovih svemirskih gluposti,mi taj novac više nemamo.