Kada zasjaji mjesec iznad naših gradova i sela, podsjetnik je to na grupu astronauta koja je prije 45 godina učinila mali korak za čovjeka, no divovski skok za čovječanstvo. Amerikanci Neil Armstrong, Buzz Aldrin i Michael Collins prvi su ljudi koji su koračali Mjesecom.
Astronauti su na Mjesecu proveli nekoliko sati prikupljajući kamenje, poslije korišteno u proučavanju nama najbližeg planeta. Godine 1969. Sjedinjene Države bile su podijeljene zbog rata u Vijetnamu, uzdrmane prosvjedima za ljudska prava, pokrenutima godinu prije, nakon ubojstva borca za prava crnačkog stanovništva Martina Luthera Kinga. No tog srpanjskog dana sve je stalo kada je raketa poletjela s lansirne rampe u Floridi, dižući u nebo posadu Apolla 11. Nakon 12 minuta ušli su u orbitu. Prolazeći pokraj Mjeseca posada je vidjela mjesto slijetanja, tzv. More tišine koje su odabrale automatske sonde zbog ravne i glatke površine pogodne za spuštanje.
Neil Armstrong otvorio je vrata pa lijevim stopalom zakoračio na površinu. „Prašina je sitna, gotovo kao prah“, bila mu je prva reakcija na dodirivanje nepoznatog tla. Aldrin, koji mu se pridružio, istaknuo je: „Veličanstvena pustoš“.
Prašnjava površina bila je skliska pa su planirali svoje kretanje šest koraka unaprijed. Hodali su dugačkim koracima. Činilo se kao da lebde jer kretanje po Mjesecu odgovara šestini zemaljske sile teže. Zataknuli su američku zastavu pa radiotelefonskim prijenosom razgovarali s američkim predsjednikom Richardom Nixonom. Povijesni trenutak preko televizije i radija pratilo je oko 450 milijuna ljudi na Zemlji s tada ukupno 3,6 milijardi stanovnika.
Armstrong je nasumce prikupio uzorak tla koristeći se vrećom na štapu. Presavio ju je i ugurao u džep. Prikupili su ukupno 21,55 kilograma Mjesečeva kamenja. Na Zemlju su se spustili nakon četiri dana, sletjevši u Tihi ocean. Nakon njih još je pet misija Apolla sletjelo na Mjesec do 1972.
Za SAD to je predstavljalo pobjedu u hladnoratovskoj svemirskoj utrci sa Sovjetskim Savezom. Sovjetski pas Lajka, naime, bilo je prvo biće lansirano u svemir 1957. Četiri godine poslije astronaut Jurij Gagarin prvi je zakoračio u nepregledno prostranstvo. UN-ova povelja o svemiru iz 1984. zabranjuje pravo na posjedovanje nebeskih tijela. Hrvatska nije potpisnica.
>>Fantastični prizori povijesnog događaja: 45 godina od slijetanja na Mjesec
Jedna od najvećih američkih podvala čovječanstvu.