Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić dao je izjavu za javnost povodom 160. godišnjice rođenja Nikole Tesle i 120. godišnjice njegova izbora u Akademiju.
"Nikola Tesla zadužio je cijelo čovječanstvo svojim izumima i patentima bez kojih je nezamisliva suvremena civilizacija. Teslom se na poseban način ponose njegova domovina Hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja je među prvima prepoznala Teslinu veličinu i zasluge i izabrala ga 17. prosinca 1896. za svog člana u dobi od 40 godina. Kako piše u zapisniku Akademijine skupštine, sa 14 glasova za i jednim protiv u tajnom glasanju za člana je izabran Nikola Tesla, „elektrotehničar u Americi". Ove godine se dakle uz 160. godišnjicu Teslina rođena navršava i 120. godišnjica njegova izbora u Akademiju i HAZU će tu godišnjicu obilježiti prigodnim skupom. Tesla je član najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije bio 46 godina i time je ostao trajno povezan s Hrvatskom i njezinom znanošću. Hrvatska akademija ponosna je i stoga što su najpoznatije spomenike Tesli izradila dvojica istaknutih hrvatskih kipara koji su bili njezini članovi – Ivan Meštrović spomenik u Zagrebu i Frano Kršinić spomenik na slapovima Niagare. Član Akademije bio je i Teslin profesor na gimnaziji u Karlovcu Martin Sekulić koji je značajno utjecao na njega.
Osim genijalnog uma Nikolu Teslu su krasile mnoge ljudske vrline: marljivost, skromnost, samozatajnost, poštivanje općih etičkih i moralnih vrijednosti i prije svega humanost. Vjerovao je da će napredak u tehnici u budućnosti ukloniti uzroke rata jer će postepeno poništenje udaljenosti staviti ljudska bića u tješnji kontakt i uskladiti njihove poglede i aspiracije. Nije mario za materijalne stvari niti se zamarao slavom. Njegov život i ideje i danas mogu služiti kao uzor i trajni poticaj kako bi Hrvatska postala onakva zemlja kakvom bi se i Tesla ponosio", stoji u Kusićevoj izjavi.
>> Tehnički muzej dobio potpis velikog izumitelja
Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji preci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prepreci došli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (Turska Hrvatska) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak", riječi su iz Teslinog dnevnika.