Nikad nijedna kriza nije toliko zaoštrila razlike prebogatih i siromašnih kao ova, pandemijska. Više od pet milijuna novih milijunaša pojavilo se lani u svijetu unatoč ekonomskoj havariji koju je uzrokovalo zatvaranje tržišta zbog koronavirusa, a milijarderi su povećali vrijednost svoje imovine za čak 27 posto. Trećina novih bogataša dolazi iz SAD-a. Udio 10 posto najbogatijih rastao je za 0,9 postotnih bodova, udio jedan posto najbogatijih za 1,1 postotni bod, a Gini indeks koji mjeri dohodovnu nejednakost za 0,6 bodova.
Porast nejednakosti je, uz 2014., u 2020. bio najveći od bilo koje godine u ovom stoljeću. Podaci su to iz novog Izvješća o globalnom bogatstvu koje su izradili analitičari Credit Suissea. Pokazalo je da se broj milijunaša povećao za 5,2 milijuna pa ih je sad 56,1 milijun u svijetu, udio im je porastao za oko 1,1 posto odraslih.
Istodobno, oko 2,9 milijardi ljudi, oko 55 posto odraslih, ima imovinu manju od 10.000 dolara. Na rast bogatstva najbogatijih utjecale su najviše ekonomske politike, ponajprije politika jeftinog novca centralnih banaka (niske kamate) koja se onda odrazila i na cijene dionica na tržištu kapitala, kao i na cijene nekretnina, a to su glavni parametri koje ekonomisti uzimaju u obzir kod procjene bogatstva.
Rekorder Švicarska
Sve to, uključujući intervencije država za nadoknađivanje dohodaka, plaćeno je rastom javnog duga koji se negdje povećao i za 20 postotnih bodova u odnosu na BDP. U ovim nesigurnim vremenima kreiranje bogatstva pokazalo se potpuno imunim na izazove s kojima se suočavao ostatak svijeta, uglavnom zbog akcija centralnih banaka i vlada. Ukupno je svjetsko bogatstvo, koja ironija, raslo oko 7,4 posto, a bogatstvo po odrasloj osobi šest posto te dosegnulo rekordan iznos od 79.952 dolara u Švicarskoj. Pritom zemlje koje su najviše pogođene pandemijom nisu uopće loše prošle u stvaranju bogatstva.
– Pandemija je imala akutni kratkoročni utjecaj na globalna tržišta koji je u velikoj mjeri poništen do kraja lipnja 2020. Globalno bogatstvo ne samo da se održalo stabilnim pred takvim previranjima, nego se zapravo brzo povećavalo u drugoj polovici godine – komentirao je Anthony Shorrocks, ekonomist Credit Suissea, autor izvješća koji smatra da će se s vremenom, s rastom kamata, vrijednost imovine korigirati naniže.
Utjecala i deprecijacija
U 20 godina broj ljudi s imovinom vrijednom između 10.000 i 100.000 američkih dolara povećao se više nego triput, s 507 milijuna u 2000. na 1,7 milijardi sredinom 2020. , najviše u zemljama u razvoju poput Kine. Istodobno, bogatstvo onih koji imaju imovinu vrijednu najmanje milijun dolara uvećalo se gotovo četiri puta, na 191,6 milijardi američkih dolara, dok je njihov udio u globalnom bogatstvu porastao s oko 35 na 46 posto.
Među pojedinačnim zemljama, najveća je dobitnica Švicarska u kojoj se najviše povećalo bogatstvo po odrasloj osobi, na rekordnih 79.729 dolara, druga je Australija sa 65.695 dolara; u Belgiji i Švedskoj cifra također premašuje 50.000 dolara, a u Njemačkoj, Nizozemskoj i SAD-u je veća od 40.000 dolara.
Dok su u tim zemljama na rast vrijednosti imovine utjecale cijene nekretnina i dionica, u Brazilu, Čileu i Rusiji deprecijacija valute utjecala je na pad vrijednosti bogatstva po osobi, ali za manje od 10.000 dolara. Najgore je prošao Hong Kong s padom od 26.419 dolara, a nakon njega Ujedinjeni Arapski Emirati sa 18.540 dolara te Saudijska Arabija s nešto nižom cifrom.
>> Pogledajte i ovaj video: Natko Beck, najpopularniji liječnik na društvenim mrežama
Pa to je i cilj plandemije - da bogati postanu još bogatiji, a naivne ovčice ostanu ošišane i cijepljene.