Europska unija prošlog je mjeseca odobrila zakon kojim će se zabraniti prodaja novih automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem (ICE) u njezinim državama članicama od 2035. godine, no stvar je ipak zapela na Vijeću EU koje je danas trebalo donijeti konačnu odluku. O tome će se tako raspravljati kasnije - nije rečeno kada - ali pritisci Njemačke i Italije, zemalja s jakom autoindustrijom, očito su urodili plodom.
Vlade nekih od EU zemalja već su se ranije izjasnile protiv zabrane, dovodeći u pitanje vremenski raspored postupnog ukidanja ICE motora koji klimatski znanstvenici smatraju nužnim. To je već ukazivalo da bi se ovaj plan mogao suočiti s odgodama. Italija, Portugal, Slovačka, Bugarska i Rumunjska lani su predlagale da se zabrana prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila odgodi za pet godina. Hrvatska će se uskladiti s odlukom Vijeća EU, kad do nje dođe.
Neke druge zemlje Europske unije, pak, već su prihvatile postupno ukidanje automobila na benzin: Nizozemska, belgijska regija Flandrija, Švedska, Grčka i Slovenija - sve one žele ukinuti prodaju ICE automobila čak i ranije, između 2029. i 2030. Jedina zemlja u svijetu koja uvelike nadmašuje postavljene planove je Norveška, pionir električne mobilnosti izvan Europske unije, gdje je oko 80 posto novih prodanih automobila već potpuno električno, a 100 posto električnih novih automobila tamo se očekuje 2025. godine.
Slično tome, dobrovoljno formirani blokovi jedinstvenih standarda za vozila u SAD-u vjerojatno će se raspustiti zbog automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem. Kalifornija je također za 2035. odredila datum postupnog ukidanja prodaje takvih novih vozila. Ranije je 17 država vezalo svoje standarde za vozila s kalifornijskim (prema Saveznom zakonu o čistom zraku) no nekoliko ih sada želi odustati.
S odlukom Kalifornije zasad se slaže manje od polovice njezinih bivših saveznika (Washington, Oregon, Connecticut, Massachusetts, New York, Vermont, Delaware). Također, potegnulo se i pitanje hibrida koje neki smatraju najboljim od oba svijeta - bar u prijelaznom razdoblju - dok drugi tvrde kako hibridi zagađuju više od deklariranog, posebno stoga jer ih većina vozača ni ne puni električnom energijom. Iako se u početku očekivalo da će hibridi biti ukinuti i u Kaliforniji, ipak će biti dopušteni neki napredni hibridi s velikom snagom baterije. Ostale nacije koje povoljno tretiraju hibride, zalažući se za njihovo postupno, a ne naglo ukidanje, su Kanada, Slovenija, Singapur i Japan. Većina država dugoročno ipak i njih želi zabraniti.
S druge strane, Šri Lanka je postavila najteže ostvarive ciljeve od bilo koje zemlje, izglasavši ne samo ukidanje prodaje novih automobila na benzin, već i potpunu zabranu cestovnog prometa za aute s motorom s unutarnjim izgaranjem, tuk-tuk vozila i motocikle do 2040. godine. Pitanje je ipak kako će to za koju godinu izgledati jer Šri Lanka je već donosila zakone koji su se u praksi pokazali teško provedivima.
Postupno ukidanje vozila s ICE motorima svakako će lakše ići u zemljama vez vlastite autoindustrije ili njezinih podružnica - samo će trebati zabraniti njihov uvoz. No, države čija se gospodarstva većim dijelom temelje na automobilskoj industriji, poput Njemačke, Italije ili Francuske, mogle bi se naći u problemima. Globalni problem vezan za visoke cijene električnih vozila ostaje nepromijenjen: električna će mobilnost, ako se nešto u odnosu na sadašnju situaciju i planove drastično ne promijeni, značiti mobilnost samo za imućnije.
tim preuranjenim najavljivanjem necega sto ce biti ekskluzivno samo za europu nekoliko desetljeca prije ostalih kontinenata samo selim preuranjeno i opet svu industriju i proizvodnji izvan eu i postajem sve slabiji i slabiji bez radnih mjesta koje grade i stvaraju novu vrijednost, nego samo usluzne djelatnosti. odnosno , za 50 godina eu mocnici rade na slugarskoj eu ostalom svijetu. da ne govorim kako te preuranjene avanture novotarija i zabranjivanja upotrebe starih vrijednosti postajemo siromasni gradani svijeta u kojem vlada trzisna ekonomija principa usporeda i kompetencija i konkurentnosti