Kad pomislimo da ne može luđe: Zar nam stvarno ovo planiraju već za 2025.!?

Autonomni i električni automobili. To je, ukratko, sukus onoga što (gotovo) svi proizvođači automobila imaju u svojim planovima za iduću godinu. Uz, naravno, povezivost, veći udio internetske prodaje i više luksuznih opcija. No, autonomija i elektrifikacija nisu u fokusu samo proizvođačima automobila. Kao ključne za 2025. godinu vide ih sve veće analitičke kuće, kao i svi ozbiljniji partneri autoindustrije. Kako to pomiriti s realnošću, gdje je u Hrvatskoj ove godine – nakon što su registrirani auti kupljeni uz državne poticaje – udio električnih automobila nekako dogurao do tri posto, dok na europskom tržištu prodajne brojke "električara" padaju otkako je Njemačka rekla "dosta" izdašnim državnim potporama za kupnju električnih automobila? Prije svega, Hrvatska proizvođačima automobila nije primarna kad rade svoje proizvodne planove, kao što nas na umu baš nemaju ni europski zakonodavci kad kroje planove za europsku mobilnost budućnosti. Ne samo nas – ni druge siromašne europske države. Jasno je to iz planova koji su, izgleda, krojeni po (naj)imućnijim državama. Čak se i Njemačka, kazali smo, bori s pitanjem kako podići udio električnih automobila jer ih i tamošnji građani nevoljko kupuju po punim cijenama, a ni oni ih ne mogu potpuno uklopiti u svoj dnevni ritam, budući da ne stanuju svi u kućama s vlastitim punjačima, a punjenje na brzim javnim punionicama električni automobil čini jednako skupom ili čak skupljom opcijom od benzinca.

Druga grana planova za 2025., ona autonomnih vozila, na prvu djeluje još klimavije, budući da zakonodavci u velikoj većini država još nisu složili ni kostur budućeg zakonodavnog okvira koji bi propisao pod kojim uvjetima i kuda automobili smiju voziti sami, bez vozača. Ovdje pak valja kazati da se u ovoj fazi, u planovima za iduću godinu, ne radi o potpuno autonomnim vozilima, već o autonomnim sustavima koji su već u vozilima te će se njihove funkcionalnosti samo širiti. Primjerice, već sada u mnogim modelima postoji funkcija samostalnog parkiranja, dok je vozač izvan automobila. Naravno, autoindustrija intenzivno radi i na potpuno autonomnim automobilima. Jednom, kad oni budu na cestama, promijenit će mnoge segmente prijevoza, logistike, urbanističkog planiranja i sigurnosti. Procjenjuje se da bi samovozeći automobili mogli uvelike smanjiti broj prometnih nesreća, od kojih je većina uzrokovana ljudskim pogreškama. Vlade diljem svijeta stoga ažuriraju svoja pravila i sigurnosne standarde kako bi osigurale da su ta vozila sigurna za naše ceste.

Sve upućuje na to da će tržište automobila u 2025. doživjeti znatne promjene potaknute tehnološkim inovacijama i ciljevima održivosti. S električnim vozilima koja ipak postaju pristupačnija i tehnologijom autonomne vožnje koja brzo napreduje, industrija se priprema za svojevrsnu revoluciju, bez obzira na bolne točke koje će – uz također brojne nove prilike – oblikovati budućnost automobilske industrije. Kako bi se ispunili ekološki ciljevi, valja prigrliti električne aute. Treba naći načina da ih se uklopi u svakodnevicu i budžet većine građana, što neće biti lako. Nedostatke smo istaknuli – i dalje visoke cijene i probleme s punjenjem – no nije da nema pomaka na bolje. Udio električnih automobila zadnjih godina raste. I ovogodišnji pad prodaje nije generalni pad, već je slabiji rast nego što je bio ranije, kad su poticaji u gotovo svim europskim državama bili u punom zamahu. U 2023. godini Međunarodna agencija za energiju izvijestila je da je u svijetu registrirano gotovo 14 milijuna novih električnih automobila. Ovo povećanje dovodi ukupno 40 milijuna električnih automobila na cestama. U usporedbi s 2022., u 2023. je prodano 3,5 milijuna električnih automobila više, što je povećanje od 35% u odnosu na prethodnu godinu. Europljani se u prosjeku lakše nego prije odlučuju za električni automobil jer je stvoreno okruženje poželjnosti "strujića" u smislu održivosti. Također, kako se tehnologija poboljšava, doseg električnih automobila s jednim punjenjem sve je veći. Punionica je također sve više, mada više nema onih besplatnih, što je, recimo, u Hrvatskoj mnogima – uz izdašne državne poticaje – svojevremeno bio velik pokretač odluke o kupnji električnog auta. Danas punjenje električnog automobila više nigdje nije besplatno, a hrvatski sustav dodjele poticaja – iako nedavno dorađen – i dalje izaziva nezadovoljstvo te je kao takav često istican kao glavna prepreka jačanju prodaje električnih modela u Hrvatskoj, bez koje nema ni ispunjavanja europskih CO2 ciljeva. S obzirom na specifičnost tržišta, sva "jaja" ipak neće u istu košaru, odnosno domaća se autoindustrija neće osloniti samo na ponudu električnih automobila.

– Rezultati koje Volkswagen postiže u posljednje dvije godine, a posebice u ovoj 2024. gdje smo u segmentu privatnih kupaca na 1. mjestu, pokazuju da tržište izuzetno dobro reagira na našu novu ponudu i vjerujemo da ćemo i u 2025. godini nastaviti u tom smjeru. Očekuje nas dolazak potpuno novog modela Tayron koji će se smjestiti u segmentu između Tiguana i Touarega. Najveći izazov i dalje će predstavljati električna vozila, gdje se susrećemo i s problemom neadekvatnog sustava državnih poticaja – kazao je Vicko Ljuban, član Uprave Porsche Croatije, tvrtke koja u Hrvatskoj zastupa marke Volkswagen grupe. Pod njima je i Škoda, najprodavanija marka automobila na našem tržištu. "Nastojimo iz godine u godinu povećati i Škodine udjele i prisutnost na BEV tržištu. Do sada smo tržištu nudili isključivo model Enyaq iV te njegovu coupe inačicu Enyaq Coupe iV, a s početkom 2025. godine na tržište dolazi potpuno nova Škoda Elroq. Od modela Elroq očekujemo puno jer, osim konkurentne cijene, novog izričaja marke i modernih sigurnosnih elemenata, donosi i napretke u svim segmentima bitnima za električna vozila – povećan doseg, brzinu punjenja do čak 175 kW na DC punjačima… To će nam ujedno biti i najveći izazov u 2025. godini, pokušati pronaći put do što više kupaca električnih i PHEV vozila, ali tu ovisimo i o državnim poticajima", nastavlja V. Ljuban.

Za Audi je Vicko Ljuban naglasio da će 2024. za tu marku biti već 14. godina zaredom da je broj 1 u premium segmentu na hrvatskom tržištu. U 2025. najveći će im fokus biti na uvođenju nekoliko važnih novih modela – dolaze nove generacije Q5 i Q3 modela, te A7 kao nasljednika dosadašnjeg A6. Istodobno žele etablirati i novi A5 kao jedan od prodajnih stupova marke. "Smatramo da će najveći izazov biti segment električnih vozila u kojem marka Audi sad već ima velik broj modela, a u kojem bi nam vjerujemo pomogao i drukčiji sustav državnih poticaja", rekao je Vicko Ljuban. U portfelju su im i Cupra/Seat modeli. I za Cupru najveći izazov u 2025. vide u tržištu baterijskih električnih vozila gdje uz model Born početkom godine uvode i novi Tavascan. I tu napominju da prodajni rezultati električnih vozila ovise o politici državnih poticaja za koje je, nadaju se, došlo vrijeme za kvalitetne promjene. Porsche Croatia već je prije isticala kako cijela auto branša kroz strukovno udruženje trgovine motornim vozilima, koje je organizirano pri HGK, već godinama upozorava da je postojeći sustav poticaja električnih vozila pogrešan. Davali su konstruktivne prijedloge, upozoravali na nelogičnosti, ali, na žalost, sustav se ne mijenja. Rezultati su vidljivi u skromnom udjelu električnih vozila u ukupnoj prodaji motornih vozila, čime se Hrvatska svrstava na samo dno u Europskoj uniji.

– Postojeći sustav poticaja treba promijeniti i to na način da poticaji budu dostupni svima i to tijekom cijele godine. Poučeni najboljim primjerima iz drugih EU zemalja, davali smo prijedloge za motivaciju kupnje električnih vozila kao npr. razmotriti mogućnost smanjenja stope PDV-a za e-vozila, pravnim subjektima omogućiti 100% odbitka PDV-a i priznavanje troškova održavanja i troškova punjenja e-vozila, smanjenje ili potpuno ukidanje davanja za primitke u naravi koji se generiraju korištenjem službenih e-vozila u privatne svrhe, ukinuti ili bar znatno smanjiti godišnje poreze na e-vozila, iznaći model koji će omogućiti korištenje poticaja i za ona e-vozila koja se financiraju putem operativnog leasinga te razraditi pogodnosti za e-vozila kod korištenja autocesta te parkinga u centrima većih gradova – nabraja V. Ljuban prijedloge domaće autoindustrije. Ništa od navedenoga nije usvojeno.

– Hrvatska autoindustrija imat će fokus u nadolazećoj godini zasigurno na CO2 ciljevima. Ono što je trenutačno naša prednost kao brenda te portfelja Stellantis brendova jest široka ponuda BEV modela (baterijska električna vozila, op.a). Jednokratna dodjela poticaja nije stabilan model koji može znatnije pomoći u elektrifikaciji voznog parka Hrvatske. Poticaj treba biti dostupan tijekom cijele godine kao, primjerice, u susjednoj Sloveniji. Dodatno, EU ima izazove s proizvodnim kapacitetima tvornica koje su fokusirane na BEV vozila. Popunjenost je jako niska, što vodi zatvaranju proizvodnje – kazuju iz Opela. Na to se nadovezuje Miljenko Gvozdić ispred uvozništva Suzukija pojašnjavajući kako je razvijeniji dio Europe definitivno spremniji za električna vozila, ali prije spomenuta zatvaranja tvornica upućuju na to da još uvijek ni europski kupci, mimo Hrvatske, baš ne vape za električnim autima.

– Najveći problem u 2025. bit će postići 20% udjela električnih vozila u ukupnoj prodaji, koliko EU propisuje za 2025., jer osim što su električni auti i dalje jako skupi (nije došlo do pada cijena baterija, kako se očekivalo), najveći problem je infrastruktura, koja u Hrvatskoj nije spremna za toliku količinu el. automobila. Svi su se ovi poticaji sveli na to da pomažemo bogatima da si kupe još jednu igračku, ali nikako da se maknu stari automobili s cesta… Treba raditi na razvoju infrastrukture, a ne na poticajima koji pogoduju samo bogatima. Povrh svega, može doći i do većih poremećaja u proizvodnji, jer EU tjera proizvođače automobila da proizvode automobile koje kupci očito ne žele – smatra Miljenko Gvozdić. Globalni ciljevi, dakle, svakako jesu daljnja elektrifikacija i razvoj autonomnijih sustava i vozila, no Hrvatska i dalje uvelike kaska za onim dijelom Europe prema kojem su krojena europska pravila o e-mobilnosti. Stoga će se lokalna autoindustrija morati dodatno truditi ne bi li barem djelomično ispunila globalne ciljeve.