VIŠE CIJENE

Mobilni nameti na štetu građana, investicija i ugleda

Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Mobilni nameti na štetu građana, investicija i ugleda
13.05.2014.
u 18:15
Bez investicija nema tehnološkog razvoja, o njima ovise i stotine domaćih tvrtki koje surađuju s mobilnom industrijom
Pogledaj originalni članak

Tri mobilna operatora, HT, VIPNET i TELE2, koja posluju na hrvatskom tržištu ujedno, su i tri spasioca hrvatskog proračuna. Tako to vidi Vlada koja je osmislila novi harač mobilnim tvrtkama, pri tome perući ruke od činjenice da će građani u toj cijeloj akciji namicanja novca u šuplji poračun također stradati. Građani su već navikli, a morat će se naviknuti i telekomi.

Ako nekim čudom ne uspiju srušiti već zacrtanu politiku Vlade, operatori će sljedeće tri godine pridonositi proračunu s 350 milijuna kuna. Malu šansu, doduše, telekomi imaju jer je još uvijek u tijeku javna rasprava o predloženom načinu na koji će im novac biti oduzet. Premda, 350 milijuna već se nalazi u Bruxsellesu i to u papirima Vlade, koje je odaslala na uvid. Recimo kako postoji nada da će netko pročitati opširne argumente i sagledati dugoročnije posljedice odluke. Jer, ono što će osim financijskih mjera Vlada ovim nametom odaslati u Europu jest i know-how privlačenja investitora. Pokazat će, pravim primjerom, kako u startu zatrti svaku pomisao investiranja u Hrvatsku.

Poseban apsurd jest da je upravo Ministarstvo prometa i infrastrukture, dakle nadležno ministarstvo, smišljalo način kako legalno uzeti novac od operatora. Uobičajeno je, ukazuju analitičari, da nadležno ministarstvo brani ‘svoje’ i bar deklarativno prigovori oduzimanju novca upravo u njihovom ministarstvu. U ovom slučaju ministar Siniša Hajdaš Dončić nije ni pokušao, poput pravog vojnika izvršio je naredbe i podnio žrtvu, čak i bez analize.

Izigrali prvobitni dogovor

I što su smislili? Jednostavno, zamijenili su brojeve u formuli u pravilniku čiji je puni naziv – Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radifrekvencijskog spektra. Ono što će koštati jest sljedeća odredba koja doslovno glasi: U članku 10. stavku 2. izraz u zagradama: “(20 x a x b x c)” zamjenjuje se izrazom u zagradama: “(60 x a x b x c)”. Dakle, cijena frekvencije po megaherzu povećana je tri puta, neovisno zove li se to dozvola ili nekako drugačije, činjenica je da su u praksi izmijenjeni ugovorni uvjeti koncesije. Nije novost da Vlada svako malo mijenja poreze, trošarine... koje utječu na poslovanje tvrtki u svim sektorima. Svi su u ovoj državi već i oguglali. Ali novi namet telekomima, koji sada zadire u koncesije (iako se pravno to tako ne tumači), doista je jedinstven “poticaj” poslovanju postojećih i budućih investitora.

HT i Vipnet, koji su u ime ukidanja prošlog harača nedavno kupili LTE spektar, sada će ga dodatno platiti. Naime, trošarine koje je još HDZ-ova Vlada nametnula telekomima, a SDP-ova naslijedila ukinute su 2012., nakon što su operatori predstavili investicijski plan u visini dvije milijarde kuna koji je prihvaćen i provodi se, te pristali otkupiti LTE spektar, pojašnjava Sarita Bukovčan, direktorica Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske

– Operatori su kupili radiofrekvencijski spektar za LTE unatoč tome što država nije osigurala potpunu iskoristivost tog spektra. Do sada su telekom operatori samo u to ime u državni proračun uplatili 668 milijuna kuna, a u sljedećih deset godina uplatit će dodatnih 450 milijuna kuna – kazuje Sarita Bukovčan.

Dakle, operatori su u potpunosti izigrani. Dogovor Vlade i telekoma je prekršen. Svaki poslovni plan pada u vodu jer nikad ne znaju što se krije iza ugla, koji namet ili naknada, i koliko vojnika Ryana treba zapravo spasiti. Istina, HT i Vipnet ostvaruju profit, što se u ovoj državi čini kao pogrdna riječ. Jer, izgleda, investitori i dioničari ne bi trebali težiti povratu na uloženi novac, a kamoli tek ikakvoj zaradi.

Ovaj namet uzeo bi 97 posto naše operativne dobiti za 2013. dok bi našoj konkurenciji to bilo četiri posto i 14 posto pa istom ključu

Malin Holmberg, predsjednica uprave Tele2

HT i Vipnet razvili su svoj portfelj, uz mobilne imaju i fiksni dio telekomunikacija, usto imaju i TV te ICT biznise. Preslagaju se ne bi li opstali i bili uspješne i profitabilne tvrtke, koje u tom slučaju i mogu rat za korisnike voditi cjenovnim bitkama kao i bitkama u kvaliteti signala.A što je s Tele2? Tele2 u Hrvatskoj još nije zaradio ni kunu. Dugo su tu, devet godina, ali do profita još nisu stigli. Djelomično i zahvaljujući vladi koja sada treći put traži od mobilnih operatora da daju novac. Istovremeno, dok onemogućavaju uspjeh švedske investicije u Hrvatskoj, isti ti vladajući glasno u Hrvatsku zovu strane investitore. Kontradiktorno. Stoga ne čudi bujica optužbi koja pristiže s čelne pozicije Tele2.

– Ovaj namet uzeo bi 97 posto naše operativne dobiti za 2013. dok bi našoj konkurenciji to bilo četiri posto i 14 posto pa istom ključu. Usto namet obuhvaća samo mobilnu industriju, a Tele2 je jedini isključivo mobilni operator na tržištu. Prijedlog koji bi trebao uzeti od onih koji imaju disproporcionalno kažnjava jedinog operatora koji ujedno još ne ostvaruje profit. Diskriminatoran je i protivan načelima tržišnog natjecanja i izravni napad na slobodu pružanja usluga i povreda pravne sigurnosti unutar pravnog okvira Europske unije. Ujedno predstavlja povredu članaka 12. i 13. Direktive 2002/20/EC EU (takozvana Autorizacijska direktiva). U hrvatskom Ustavu stoji da bi porez trebao biti proporcionalan i u skladu s ekonomskom snagom obveznika, odlučna je Malin Holmberg, predsjednica uprave Tele2. Kaže, namet će izazvati negativne posljedice za građane Republike Hrvatske, kako u pogledu utjecaja na domaće tržište tako i u pogledu poruke koju šalje stranim investitorima i međunarodnim institucijama.

– Za vrijeme trošarina od šest posto Tele2 je uplatio 87 milijuna kuna u razdoblju od tri godine. Mjera koju sad predlaže hrvatska vlada, u obliku trošarine, “osigurat” će nam neprofitabilnost najmanje godinu dana dulje od prvobitnog poslovnog plana, a uvođenje predloženih nameta uzrokovat će neprofitabilnost od još nekoliko godina – tvrdi Holmberg.

U biznis u Hrvatskoj investirali su tri milijarde kuna. Rezultati prvog kvartala pokazali su da su im prihodi porasli četiri posto, imaju skoro 800.000 korisnika, no još uvijek bilježe gubitak (gubitak prije oporezivanja u prvom tromjesečju 2014. iznosio je tri milijuna kuna).

Prema nadležnom ministarstvu načelo pravednosti zadovoljeno je time što mobilni operatori moraju plaćati naknade s obzirom na količinu frekvencija koje koriste. Tako su se mobilni operatori opet našli pred izazovom. Kako platiti novi harač, održati poslovni model i ostati cjenovno konkurentni na tržištu. Nije tajna da će nameti natjerati operatore da dignu cijene usluga.

– A bilo kakvo uvođenje ili povećanje naknada negativno će se odraziti na daljnje investicije u telekomunikacijskom sektoru, što u konačnici uvijek dovodi do nezadovoljstva građana – kaže S. Bukovčan dodajući kako nesigurno okruženje zasigurno nije mamac investitorima.

Padaju 20 kvartala zaredom

Cijenu nameta platit će građani. Vrlo jasno kazao je to Davor Tomašković, predsjednik uprave HT-a, pri objavi poslovnih rezultata za prvo tromjesečje.

– Na naše planove za intenziviranjem ulaganja značajno utječe najava Vlade o višestrukom povećanju godišnjih naknada za frekvencije. To je snažan udar ne samo na naše poslovanje, već i na telekomunikacijski sektor u cjelini. Riječ je o tako značajnom povećanju godišnjeg troška za frekvencije da bi svi dosadašnji planovi ulaganja i razvoja novih mreža, usluga i tehnologija morali biti značajno smanjeni. Kako bi se umanjili negativni učinci ovako značajno povećanog troška, a očuvala održivost poslovanja, radna mjesta i ulaganja u razvoj Hrvatski telekom nema druge mogućnosti nego da takvo povećanje naknada uključi u cijene mobilnih usluga – izjava je Davora Tomaškovića.

Poslovni rezultati prvog kvartala ni za jednog od tri mobilna operatora nisu bili razlog za zadovoljstvo. Regulatorni okvir i usklađivanje s EU snose dio krivice, a dio otpada na smanjenu potrošnju korisnika. HT, primjerice, u prva tri mjeseca ostvario je neto dobit od 199 milijuna kuna, što je 16,5 posto manje nego li u prvom kvartalu 2013. Prihodovali su 1,6 milijardi kuna ili 6,2 posto manje nego li u istom razdoblju lani. T-HT je na kraju prvog tromjesečja imao gotovo 2,3 milijuna korisnika u mobilnoj mreži.

Vipnet je u prvom kvartalu ostvario 83,2 milijuna eura ukupnih prihoda što je 9,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Konsolidirana EBITDA u prvom je kvartalu ove godine niža za 22,5 posto i iznosi 22,7 milijuna eura. Vipnet ima 1,81 milijun korisnika.

– Rezultati svih operatora pokazuju kako mobilna industrija pada već 20 kvartala zaredom. Investicije mobilnih operatora neophodne su ne samo za adekvatni tehnološki razvoj, o njima ovise i stotine domaćih tvrtki koje surađuju s mobilnom industrijom. Očekujem da ovakvi pokazatelji sektora promijene razmišljanja o mobilnim komunikacijama kao bazi za dodatne namete, odnosno da izazovu povlačenje prijedloga povećanja radiofrekvencijskih naknada. Takva odluka po završetku trenutačno otvorene javne rasprave značila bi zaštitu gospodarstva i korisnika usluga koji snose cijenu nameta te bi vrlo brzo pokazala pozitivne efekte – rekao je Mladen Pejković, predsjednik uprave Vipneta.

Poslovni rezultati prvog kvartala ne obećavaju, Ukupni prihodi mobilne industrije padaju već 20 kvartala za redom. Prema podacima neovisne analitičke kuće Cullen International, uz novu formulu za cijene naknada, opterećenje i davanja mobilnih operatora po megahertzu po glavi stanovnika postat će najveće u Europi. Dugoročno, uz cijene koje će plaćati građani i manje investicije, zasigurno nećemo dogurati do tehnološki razvijene zemlje koja mami investitore i stvara nova radna mjesta, i otvara mogućnosti za nove biznise ovisne o tehnološkom napretku.

CIMERFRAJ SE RJEŠAVA RENTIJERA

Je li konačno odzvonilo rentijerima u turizmu? Privatni smještaj od Nove godine na udaru pet novih zakona

Turističko iznajmljivanje odavno je preraslo socijalnu kategoriju i pretvorilo se u rentijerstvo od kojeg se lijepo živjelo, a vlasti su prve korake počele poduzimati tek kad je to dovelo do pucanja infrastrukture u turističkim mjestima, pada kvalitete i smanjenja broja turista, upozoravaju i turistički stručnjaci dr. Sanja Čižmar i Branko Bogunović

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

GU
guc
18:26 16.05.2014.

Stvarno treba zaliti te jadne i sirote teleoperatere.Jest da su njihove usluge kod nas za 35 posto vise nego sto je europski prosjek,ali mi zato i vise razgovaramo.Pa u ovoj recesiji i njma pala dobit,a neki od dolaska u Hrvatsku ni lipe zaradili nijesu-pa sto onda rade ovdje.Ma nemojte mi pricati bajke za to smo svi pomalo prestari.350 miliona godisnje na svih njih-stvarno kako ce izdrazti.No ako i podignu cijene -ljudi ja zelim moju penziju pa neka mi je u jednom djelicu placa i ona osoba koja se od Cernomerca da okretista u Dubravu ne rastaje od mobitela-Neka prica pola stanice krace.