Radite li ga od skupog vina, onda će i pjenušac biti skup, a ako je riječ o jeftinom vinu, može biti i jako povoljan i jako skup, ovisno o imidžu proizvođača, smije se Tomislav Panenić, direktor regionalne udruge vinara Graševina Croatica, ističući kako nije svijet odjednom postao željan pjenušaca, već je riječ o dobroj marketinškoj priči kojoj je cilj još veći doseg potrošača na tržištu.
Svjetske statistike govore, naime, o padu potrošnje vina u odnosu na pivo i neka druga pića, pa vinarskoj branši nije preostalo ništa drugo nego da i ona izvuče asa iz rukava – lepršave mjehuriće koji će "zaperlati" i na jeziku onih koji su dosad mislili kako uopće ne vole vino, a shvatili su i kako pjenušci uopće nisu "rezervirani" samo za Novu godinu, vjenčanja i ostala slavlja već i za sasvim "obične" prigode. Gotovo nema vinara u nas koji ih posljednjih godina ne proizvodi i na njima ne stvara dodanu vrijednost svom podrumu, a generacija koja je svojedobno odrastala na Bakarskoj vodici, kao i one koje dolaze, sad imaju puno širi izbor – i što se tiče okusa i boja – i što se tiče cijene, od pet-šest eura pa do nekoliko desetaka ili stotina eura, ovisno o prigodi i raspoloženju.
Karlo Sajfert, voditelj marketinga Kutjeva, kaže kako su u svijetu vina, ona pjenušava doživjela izvanrednu transformaciju. – Spajanje hrane i vina uvelo je nove perspektive u konzumiranju pjenušavih vina. To više nije samo desert ili aperitiv; pjenušava vina sada se kombiniraju s raznim jelima, od predjela i morskih plodova do laganih obroka i čak deserta. Potrošači sve više traže visokokvalitetne i autentične proizvode, a to nije iznimka ni za pjenušavo vino. To je pak dovelo i do trenda proizvodnje pjenušavih vina tradicionalnim metodama koji naglašavaju terroir – objašnjava Sajfert.
Vinarija Kutjevo tako trenutačno u ponudi ima dva pjenušca koja se rade klasičnom šampanjskom metodom – prvi hrvatski pjenušac Maximo Brut kreiran u potpunosti od graševine, a od ove godine i De Gotho Chardonnay, novi pjenušac iz dobro poznate premium linije De Gotho. Oba su na međunarodnom natjecanju Glass of Bubbly Sparkling Wine Competition 2023. ovjenčana i zlatnim medaljama.
VEZANI ČLANCI:
Sajfert kaže kako su glavni potrošači pjenušavih vina danas milenijalci i mlađe generacije. Oni su otvoreniji za eksperimentiranje i cijene svestranost pjenušavih vina koja se često percipiraju i kao lakše i zdravije alternative koktelima. Usto nude i osjećaj prigode i proslave, jedinstvena i nezaboravna iskustva.
– Najviše se traže suhi pjenušci brut kategorije, ružičasti pjenušci i Blanc de Blanc pjenušci od 100% chardonnaya kao naš De Gotho Chardonnay – napominje naš sugovornik te dodaje kako su hrvatska pjenušava vina poznata po svojoj svježini, živahnim voćnim okusima i karakteru. Iako Hrvatska još uvijek nije prepoznata na međunarodnoj sceni pjenušavih vina, jedinstvena klima i sorte grožđa, zajedno s iskustvom vinara, pozicioniraju je kao zvijezdu u usponu. U Kutjevu stoga i te kako ozbiljno doživljavaju slavonsku gastro priču koja je, smatraju, ključna za razvoj ne samo mirnih i pjenušavih vina već i cijele regije, pa vinarija početkom 2024. najavljuje i otvorenje prestižnog restorana "Slavonska kuća Vinkomir", gdje će gosti imati priliku uroniti u priču koja seže unatrag do 1232. godine, kroz povijest starog podruma, te doživjeti jedinstveno eno-gastronomsko iskustvo.
A jedno takvo ovih smo dana doživjeli i u vinskoj kleti plešivičkog vinara Drage Kurtalja u srcu metropole gdje je uz dva vina – jedno i iz diplomatske berbe 2021. – predstavljen i Karle pjenušac extra brut iz 2019. od 100% chardonnaya, posvećen Kurtaljevu pradjedu. Svega 600-tinjak boca tog atipičnog, bogatog, moćnog pjenušca nećemo piti kao aperitiv, već čitavu večer, uz jela u finom diningu, uz deserte ili pak pri prijelazu između toplih i hladnih jela. Prvi vinograd obitelj Kurtalj na Plešivici je imala još davne 1576., stoji u zapisima, a ta tradicija od 2007. oplemenjena pjenušcima na koje je Kurtalj posebno ponosan – i radi ih klasičnom metodom vrenja u boci.
Zna li se kako Plešivicu zovu i hrvatskom Champagnom ili Burgundijom, jasno je kako Kurtalj u toj podregiji Bregovite Hrvatske nije usamljen. Od Koraka, Tomca, Šembera... do Kurtalja – nema obiteljske vinarije na Plešivici koja uz mirna vina ne radi i pjenušce svjetske klase (ponegdje su zastupljeni i s 80%) pa nije čudno što je jaskanski gradonačelnik Zvonimir Novosel na predstavljanju Kurtaljevih vina i "šampeka", kako taj vinar tepa svojim pjenušcima, najavio i prvu hrvatsku cestu pjenušaca.
VEZANI ČLANCI:
U boutique vinariji Enosophia iz Feričanaca najviše se ponose pjenušcima Today Blanc i Today Rose u kojima su, kako tvrde, sljubljeni terroir i potrebe modernog potrošača.
– Za ova vina koristimo lokalne sorte, graševinu i frankovku – objašnjava direktor prodaje i marketinga Josip Pavičić, ističući kako su jedna od rijetkih hrvatskih vinarija koja ima potpuno zaokruženu proizvodnju pjenušaca metodom charmat. Riječ je o procesu koji je puno lakše kontrolirati i dopušta velike proizvodne kapacitete, s obzirom na to da se sekundarna fermentacija odvija u velikim tankovima autoclave. Vina poput Today Blanca i Today Rosea tako su laka za konzumaciju i idealna u ležernijim prilikama. Istom metodom Enosophia radi i pjenušac Nice to see you, od klasičnih šampanjskih sorti pinot crni i chardonnay, a dužom fermentacijom postiže se punoća okusa koja se očekuje od kompleksnijih pjenušaca. Pjenušavo vino Memoria jedini u Hrvatskoj rade od rajnskog rizlinga, sorte koja je vrlo cijenjena u eno-gastro svijetu, ali se rijetko koristi za pjenušce, što su prihvatili kao izazov i već godinama se s njime uspješno pozicioniraju na tržištu. Na Decanteru je ove godine nagrađen broncom.
Pavičić kaže kako su prvi pjenušac na tržište stavili još prije 15-ak godina, od sorte chardonnay, a proizveden je metodom tradicionalne ili klasične fermentacije u boci koja je dominantna u Champagneu i drugim tradicionalnim regijama. Nešto kasnije, 2017., spoznali su da tržište zahtijeva laganije pjenušce proizvedene metodom charmat te su se odlučili raditi ih od lokalnih sorti i tako pokazati njihov potencijal.
– Mladi ljudi, željni novih okusa i znanja u svoj obrazovni portfelj obavezno uvrštavaju i edukacije o vinu, što smatraju dijelom opće kulture novoga vremena, a najviše se traže pjenušci proizvedeni metodom charmat zbog lakšeg tijela, voćne aromatike i zbog pristupačnije cijene – ističe Pavičić. Iz vinarije Enosophia godišnje tako izađe oko 100.000 boca pjenušaca. Prve butelje izvozili su u Nizozemsku, Belgiju i Meksiko, a danas su na listi i Srbija, Japan, Švicarska i Njemačka.
– Predstavljamo se prije svega s pjenušcima od lokalnih sorti i time se razlikujemo od proizvođača iz drugih zemalja. Samim time i povratne informacije su odlične jer ljubitelji vina ipak na kraju najviše uživaju kada probaju nešto novo, nešto za što prvi put čuju. Ako im se pri tome to i svidi, onda nemate problema s plasmanom – rekao je Pavičić.
VEZANI ČLANCI:
Vina Belje krajem 2021. lansirala su na tržište pjenušce pod brendom La Belle – vrhunsko pjenušavo bijelo vino La Belle Grand proizvedeno charmat metodom vrenja u tankovima, a na isti način je proizveden i La Belle rose, vrhunsko pjenušavo rose vino.
– U proizvodnji oba vina koristimo tradicionalne sorte koje se koriste za proizvodnju baznih vina za pjenušac – pinot crni, pinot bijeli i chardonnay. Za specifičnost La Belle Granda zaslužna je graševina koju također koristimo u proizvodnji ovog vina. Osobitu pažnju pridajemo optimalnim rokovima u berbi i radimo selekciju grozdova u vinogradu i podrumu jer je za grožđe koje se koristi u proizvodnji pjenušaca karakterističan nešto niži pH, viši sadržaj ukupnih kiselina i niže koncentracije šećera nego kod grožđa za vina redovnih berbi – kažu iz Vina Belje.
Sekundarna fermentacija i dozrijevanje pjenušaca La Belle na finom talogu traje tri do četiri mjeseca, a pjenušac izlazi na tržište najčešće godinu dana nakon berbe grožđa. La Belle Grand i Rose su pjenušci stila brut, koji je jedan od najtraženijih u svijetu. Oba su karakteristična po lijepom "perlanju" sitnih mjehurića koji se razvijaju pri otvaranju boce, izvrsni su kao aperitiv na predstojećim blagdanskim druženjima, a odlično će se sljubiti i s tradicionalnim blagdanskim specijalitetima, poput pečene janjetine.
– Za maksimalni užitak boce treba čuvati u ležećem položaju, a prije posluživanja ohladiti na 6 do 8 stupnjeva kako bi do izražaja došli svi mirisi i okusi. Izuzetno je važno pjenušac poslužiti u visokim izduženim čašama, kako bi se užitak u mjehurićima što duže održao – napominju. La Belle Grand i Rose ove su godine osvojili srebro i broncu na Decanteru, a La Belle Grand lani je osvojio srebro na ocjenjivanju Mundus Vini i zlato na International Wine Challenge u Beču.
VEZANI ČLANCI:
Konzultant za marketing i tržište vina, prof. dr. sc. Đuro Horvat s poduzetničkih studija Effectus, kaže kako hrvatska proizvodnja pjenušaca volumenom čini svega 1-2% ukupne proizvodnje pjenušavih vina u EU (prosjek je 8-10%). Dominiraju tradicionalno poznate regije, ali je istovremeno prisutna i afirmacija novih, među kojima je i Hrvatska.
– Gotovo svi veći hrvatski proizvođači imaju ih u svom asortimanu, no većinom su to male količine jer je glavni fokus ipak na mirnim vinima. Motiv je uglavnom proširenje ponude u kontekstu povećanja premium kategorije ukupnih vinskih proizvoda jer potrošači sve više traže inovativne okuse i metode proizvodnje – objašnjava Horvat. Kakvi su današnji hrvatski pjenušci, pitamo.
– Rekao bih – izvrsni. Karakteriziraju ih raznolikost sorti grožđa, kvaliteta i specifičnost pojedinih vinskih regija. Kvaliteta raste zaslugom visoke razine stručnosti samih vinara, implementiranjem inovacija u vinogradima i modernih tehnologija u proizvodnji – odgovara Horvat, siguran kako će i budućnost hrvatskih pjenušavih vina biti dobra. Danas se traže i ekološki održiva i organska pjenušava vina, s manje alkohola, a najcjenjenija su proizvedena klasičnom metodom od autohtonih sorti grožđa i od već izbrendiranih proizvođača i vinskih regija.
– Hrvatska je turistička zemlja i stoga uloga enološkog turizma i događanja poput vinskih festivala dodatno potiču svijest potrošača o pjenušavim vinima. No sve to ovisi o zajedničkim strateškim mjerama koje trebaju definirati okvir proizvodnog portfelja i njegove zaštite te postavljanje zajedničkog marketinga svih vinskih regija uz primjenu više razine sustava upravljanja – zaključio je Horvat.
VIDEO Berba je vino kuće za goste u Motovunu, u izvoz će tek kad se podmiri domaće tržište