Poticaji samo za skuplje aute!?

Dizelaši, koji još uvijek čine više od polovine kupljenih automobila u Hrvatskoj, a slično je i s automobilima unesenim u našu zemlju, za okoliš su, pa posredno i za zdravlje ljudi, opasniji od benzinaca. Ni benzinci nisu cvijeće, ali ispust dušikova oksida (NOx) ipak im je mnogo manji nego kod dizelaša, dok su ispušni plinovi ugljikova dioksida (CO2) približno na istoj razini. Zbog toga su u posljednje vrijeme dizelaši, pogotovo stariji, postali nepoželjni.

Traže se alternative, a jedna od njih je struja. S ekološkog aspekta, najbolje su rješenje čista električna vozila, ali i hibridi, koji kombiniraju benzinski i električni pogon.

Problem je što su takvi automobili još uvijek osjetno skuplji od onih s konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem.

Hrvatska je država već poticala kupnju ekoloških vozila, što je naišlo na jako dobar odaziv. Štoviše, poticaji na kupnju električnih vozila od 70.000 kuna za potpuno električna vozila, 50.000 kuna za plug-in hibride i 30.000 kuna za hibridna vozila bili su jedni od najvećih u Europi pa nije ni čudo što su u 2014. i 2015. godini kada su se dijelili jednostavno razgrabljeni.

U 2014. godini je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao nositelj natječaja građanima i tvrtkama odobrio 15,5 milijuna kuna poticaja za nabavu 440 energetski učinkovitih vozila: 379 hibridnih, 53 električna i 8 plug-in hibridnih. U ugovorenom roku od šest mjeseci odobrena sredstva iskorištena su za nabavu 340 vozila: 313 hibridnih, 24 električnih i 3 plug-in hibridna, što je Fond sufinancirao s 11,2 milijuna kuna. U 2015. godini Fond je građanima i tvrtkama odobrio 18,5 milijuna kuna poticaja za nabavu 506 ekološki prihvatljivijih vozila: 314 hibridnih, 13 plug-in hibridnih i čak 179 električnih vozila. Najviše je, dakle, uz poticaje države kupljeno hibridnih vozila, a prema novim informacijama i odgovoru na naše pitanje Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u sljedećoj godini planira se nastaviti s programom sufinanciranja plug-in i električnih vozila, no ne i “običnih” hibridnih vozila (bez plug-in funkcije punjenja struje).

– Koliki će biti iznosi poticaja i pod kojim uvjetima će se oni odobravati, u ovom trenutku ne možemo precizirati. O svim detaljima pravovremeno ćemo obavijestiti javnost – odgovorili su nam u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Na pitanje zbog čega neće biti sufinanciranja hibridnih vozila odgovaraju:

“Tako je previđeno 4. Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti. Iako i hibridna i električna vozila imaju svoje prednosti, cilj je sustavom poticaja primarno učiniti prihvatljivijima ona vozila koja imaju manji negativan utjecaj na okoliš odnosno potrošnju energije iz fosilnih goriva i emisije CO2 u atmosferu. Iako energetski učinkovitija od klasičnih vozila, činjenica je da hibridna vozila i dalje dominantno koriste fosilna goriva, dok je pogon električnih vozila isključivo na električnu energiju, koja bi u budućnosti trebala dominantno dolaziti iz obnovljivih izvora.”

Odustajanje od sufinanciranja hibridnih automobila ne ide na ruku građanima, privatnim osobama, koji su u dosadašnja dva kruga mogli dobiti značajan poticaj od 30.000 kuna za moderan hibrid koji osjetno manje zagađuje atmosferu od usporedivog dizelaša, ali i benzinca. Potpuno električna vozila na koja se davao poticaj od čak 70.000 kuna, što je među najvećim poticajima u Europi, za većinu su građana još uvijek preskupa, baš kao i plug-in hibridi. Primjerice, najjeftiniji automobil na struju u Hrvatskoj je VW e-Up s cijenom od 202.266 kuna.Stoga su gotovo sve električne aute dosad kupovale tvrtke i to većinom one u državnom vlasništvu poput HEP-a, pa ispada da je država sama sebi davala poticaje na kupnju ekoloških vozila. Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila jedna su od mjera u Četvrtom nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, a do kraja 2019. ukupno su zacrtali financiranje kupnje ekoloških vozila u visini 150,000.000 kuna. Od toga bi Fond za energetsku učinkovitost pribavio 60 milijuna kuna, a ostalih 90 milijuna bi trebalo doći od ostalih izvora. To su želje koje treba prvo usvojiti, a onda i provesti Vlada RH, a za sada je realnost da će dio novca od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine biti izvor prihoda za financiranje projekata čistijeg transporta, što je i definirano u Nacrtu Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica. U dokumentu je za aktivnosti poticanja čistijeg transporta za period do 2020. godine planirano 115,5 milijuna kuna, od čega će se dio odnositi i na kupnju energetski učinkovitijih vozila.