Prvi čovjek Croatia osiguranja Davor Tomašković objasnio je zašto je CO isplatio i štete koje nisu bile pokrivene rizikom potresa i preuzeo krimen osiguravatelja, objasnio trebaju li potrošači strahovati od podataka koje o njima prikupljaju aplikacije osiguravatelja i najavio novost na tržištu – osiguranje od suše...
Prema nerevidiranim rezultatima dobit CO-a je 3,4 posto niža nego lani, 328 milijuna kuna. S obzirom na to da je to godina u kojoj su isplaćivane štete od zagrebačkog potresa, pad nije velik. Pokazuje li to da je osiguranje imovine u Hrvatskoj tako nisko zastupljeno da se ni razorni potres ne primijeti na rezultatu osiguravatelja?
Ovo je fantastičan rezultat s obzirom na dva potresa, odluku Vrhovnog suda o 50-postotnom povećanju nematerijalnih šteta, lansiranju našeg novog brenda Laqo te još nekoliko faktora koji su utjecali na profit, a iznose više od 100 milijuna kuna kojih nije bilo u 2019-oj. Razlog ovom postignuću je pokretanje niza inicijativa za unapređenje profita koje smo započeli u 2019. i nastavili u 2020-oj godini, a koje se odnose na naprednu analitiku u cjenovnoj politici, čišćenje portfelja od neprofitabilnih klijenata, sprečavanje prevara u osiguranju i niz drugih organizacijskih i troškovnih promjena. Istodobno nakon dugog niza godina preokrenuli smo trend pada tržišnog udjela i postigli rast od 0,5 postotnih bodova, čime smo uvjerljivo vodeći osiguratelj po tržišnom udjelu na hrvatskom tržištu.
Što se tiče osiguranja imovine ono je zaista podzastupljeno. Tek negdje oko 20 posto nekretnina je osigurano, a samo manji dio njih je osiguran i od potresa. Treba reći da Croatia osiguranje koristi reosiguranje za zaštitu od ekstremnih događaja tako da mi snosimo dio šteta, a dio snosi reosiguratelj.
Na Baniji su štete veće nego u Zagrebu, ali je i nerazvijenija, manje se osiguravalo. Koliki je utjecaj njihovih potresa?
I Banija ulazi u računicu iz 2020. jer se šteta iskazuje prema datumu događaja, bez obzira kad su išle isplate. Za Baniju smo dosad isplatili ukupno 45 milijuna kuna, a procjenjuje se da su im ukupne štete koje će isplatiti svi osiguravatelji oko 200 milijuna kuna. U Zagrebu je to bilo oko 400 milijuna kuna, od čega je Croatijinih 150 milijuna kuna šteta.
Ukupna je premija u osiguranju imovine ponešto i rasla,1,1 posto, ali u osiguranju života zabilježen je zamjetan pad od 14,7 posto. Osiguranja života već dugo imaju problem, otkad traje razdoblje niskih kamata jer ne uspijevaju osigurati prinos. Vidite li prostor da se to promijeni i kako?
Građani u Hrvatskoj su dugi niz godina osiguranje života promatrali kao vid štednje jer su na uplaćenu svotu zarađivali na prinosima koji su pokrivali i riziko dio police ina kraju razdoblja bi dobivali isplate veće od uplata. S obzirom na današnje kamatne stope u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, tih prinosa više nema i životno osiguranje predstavlja „trošak“ kao i bilo koja druga vrsta osiguranja. Zato se danas mnogi građani odlučuju na druge oblike ulaganja poput nekretnina ili fondova.
Mi u Croatia osiguranju vidimo budućnost životnih osiguranja u povećanoj svijesti za riziko proizvodom koji financijski štiti obitelj u slučaju neželjenog događaja te u razvoju hibridnih proizvoda koji vežu životno osiguranje sa zdravstvenim, mirovinskim ili skrbi za treću dob. U Hrvatskoj se to još uvijek ne prodaje kao jedinstven proizvod, ali klijenti će to sve više prepoznavati i tražiti kad se standardom približimo EU gdje je prosječna premija životnog osiguranja po stanovniku 15 puta veća nego u Hrvatskoj.
Sve se više spominju i personalizirana osiguranja. Koliko u tom slučaju klijenti žrtvuju svoju privatnost kako bi im osiguranje "skrojilo" proizvod "pay as you live"?
Točno, tehnologija nam omogućuje puno precizniju procjenu rizika pojedinog klijenta kroz velike količine raspoloživih podataka o svakome od nas ili načinu našeg života. Mi smo upravo lansirali novi program nazvan LaqoPrevent, koji uz pomoć aplikacije na vašem mobitelu prati kako vozite kroz parametre prekoračenja brzine, naglog kočenja, ubrzanja i skretanja te korištenja mobitela u vožnji. Vozači koji kroz tri mjeseca ostvare najbolji prosječni rezultat, a koji se iskazuje u bodovima od jedan do 100, dobivaju nagrade. Ovo je primjer kako CO želi unaprijediti vožnju svojih osiguranika i ukazati im na greške koje rade u vožnji, a sve kako bi povećali sigurnost na našim cestama.
Treba istaknuti da oni koji voze lošije neće biti ni na koji način kažnjavani, kao i da su svi podaci prikupljeni apsolutno anonimizirani i nema straha od dijeljenja nikakvih privatnih informacija. Program je u početku orijentiran na vozače, a kasnije s proširenjem palete proizvoda na zdravstveno, putno ili osiguranje imovine bit će proširen i na sigurnost u tim područjima.
Upravo su u segmentu zdravlja potrošači najosjetljiviji na dijeljenje i zlouporabu informacija. Može li se dogoditi da, primjerice, penalizirate nekoga jer je pušač, ne vježba redovito i ima obiteljsku i osobnu anamnezu malignih oboljenja?
Upravo samo na LaqoPreventu pokazali da ne kanimo kažnjavati loše ponašanje, nego nagrađivati dobro. Sigurno će biti proizvoda zdravstvenog osiguranja koji će biti povoljniji za one koji se bave sportom dva ili tri puta tjedno, što će pratiti odgovarajuća aplikacija, podatke o zdravstvenom stanju ne tražimo, a u ovom je trenutku dob glavni parametar cijene i uvjeta osiguranja.
U što ulažete dobit?
Ulažemo u razvojne projekte poput Laqo branda, prvog 100 posto digitalnog osiguranja u Hrvatskoj, zatim u digitalnu transformaciju poput ulaganja u novi IT sustav, dakle u inovativnu izvrsnost, digitalnu tehnologiju i digitalne proizvode. Samo u ta dva projekta ćemo uložiti više od 200 milijuna kuna u narednih par godina.
Laqo je u samo nekoliko mjeseci postao pravi hit među potrošačima; u posljednja dva tjedna imamo 1000 novih klijenata. Lansiranjem takvog proizvoda mi u CO smo dokazali svoju inovativnost i spremnost za natjecanje u tehnološki izazovnom okruženju. Sad znamo da možemo i spremni smo za nove iskorake, kako na hrvatskom tako i na vanjskim tržištima. Tehnologija omogućuje da kreirate vrlo inovativne proizvode koji osim u Hrvatskoj mogu biti konkurentni na inozemnim tržištima. Istodobno ulažemo u razvoj znanja pa smo tako pokrenuli Insurtech poslijediplomski studij u suradnji s FER-om.
Spomenuli ste inozemna tržišta. Na neka od njih već je istupilo nekoliko osiguravatelja. Kakvi su vaši planovi?
U ovom trenutku sređujemo situaciju u društvu na tržištima na kojima smo već prisutni, gdje nam je cilj osvajati veći tržišni udio organski ili akvizicijama, no nije isključeno da ćemo se širiti i drugdje, bilo digitalnim proizvodima ili ukupnom ponudom.
Do kraja travnja vrijedi zabrana isplate dividende zbog pandemijskih uvjeta. Je li isplata predviđena kasnije ove godine?
O dividendi odlučuju dioničari na skupštini tako da vam ne mogu reći kakva će biti njihova odluka. Što se tiče regulatora, isplata dividende ove godine nakon travnja nije zabranjena uz određene uvjete solventnosti koje društva moraju ispuniti i ograničenje visine isplata
Što za vaše klijente znači odluka Vrhovnog suda o povećanju orijentacijskih kriterija i iznosa za nematerijalne štete. Hoće li dobivati veće odštete i tko?
Klijenti dobivaju već danas 50 posto veće iznose za nematerijalne štete; primjerice, za slučaj smrti isplata je porasla s 220 tisuća kuna na 330 tisuća kuna. Mi smo se odmah prilagodili novim kriterijima jer je to i bit našeg poslovanja da brzo i na pravičan način isplaćujemo štete.
Po smjeru razvoja i vrsti novih proizvoda vidi se sinergija između Vaše prethodne branše, telekomunikacija, koje su visoko digitalizirane i novih "digitalnih osiguranja". U digitalizaciju trenutačno ulažete više od 200 milijuna kuna... Zasad su to auto-osiguranja. Što je sljedeće?
Mi već ovaj mjesec lansiramo jedan potpuno novi i tehnološki visoko sofisticiran proizvod. Naime, do danas u Hrvatskoj niste mogli osigurati svoje usjeve od suše, što je poljoprivrednim proizvođačima iznimno veliki problem. CO je u suradnji sa Swiss RE, jednim od najvećih reosiguravatelja u svijetu lansirao parametrijski proizvod osiguranja usjeva od suše. Mrežom satelita koji se nalaze u orbiti oko planete Zemlje prati se vlažnost tla koja je visoko korelirana s prinosima pojedinih parcela i to na dnevnoj bazi za svaku parcelu veličine 100 x 100 metara. Ako na kraju razdoblja koje traje od 15. lipnja do 15. kolovoza pojedine parcele imaju sušno razdoblje mi isplaćujemo naknadu za smanjene prinose bez da izlazimo s procjeniteljima na teren i pregovaramo oko postotnog smanjenja prinosa s vlasnikom zemljišta. Ovim putem će se moći osigurati usjevi kukuruza, suncokreta, soje i šećerne repe u kontinentalnoj Hrvatskoj na jedan vrlo jednostavan i pouzdan način. Ovaj proizvod tehnološki je vrlo napredan i stavlja našu kompaniju uz bok najnaprednijih osiguravatelja na svijetu.
Osiguranje od suše je svojedobno ponudio Triglav, ali nije bilo potražnje. Što je sad drukčije?
Sad je puno bolja situacija, u Hrvatskoj je od elementarnih nepogoda osiguran velik broj OPG-ova otkad to subvencionira EU u 70-postotnom iznosu. A kako su sve češće elementarne nepogode uslijed klimatskih promjena, i svijest o potrebi zaštite osiguranjem je porasla.
Nakon potresa postalo je jako vidljivo koliko su zapravo malo klijenti upoznati sa svojim pravima i načinom funkcioniranja osiguranja imovine: iznenađivale su ih franšize, nemogućnost ugovaranja pokrića rizika od potresa manje snage, činjenica da sva kasko osiguranja ne pokrivaju potres... Jesu krivi osiguravatelji koji klijentima ne objasne "sitna slova"?
Točno je da se klijenti slabo razumiju u pokrića rizika koje su platili, kao i što je njihovo pravo u slučaju nastanka štete usprkos opsežnoj dokumentaciji kao i strogoj regulativi koje prati industriju osiguranja. Razlozi za to su na obje strane i na nama kao osigurateljima i na klijentima.
Potres se nije dogodio 140 godina - dakle, za cijelog životnog vijeka Croatia osiguranja, koje je utemeljeno 1884., nije bilo potresa - i razumljivo je da se manje pažnje pridavalo toj opciji kod osiguranja i sa strane klijenta i sa strane osiguratelja. Tako, primjerice, franšiza koja označava sudjelovanje klijenta u šteti nekim klijentima nije poznata iako su zbog ugovaranja franšize godinama imali popust na premiju. Mi nismo dovoljno truda uložili da potpuno jednostavno i jasno to istaknemo kod ugovaranja.
No postali smo svjesni svog dijela krivnje kada su nam se klijenti počeli javljati radi obrade šteta od potresa kako na stanovima tako i na automobilima. Stoga smo odlučili pokriti u potpunosti štete na svim automobilima iako većina nije imala pokriće od potresa, a na imovini smo umanjili franšize gdje je to bilo opravdano i tako pokrili preko 15 milijuna kuna šteta van pokrića.
Koliko je poraslo ugovaranje osiguranja imovine nakon potresa?
Prema našoj procjeni stopa rasta osiguranja rizika potresa u 2020. iznosi više od 30 posto u odnosu na godinu prije potresa. Želio bih istaknuti da bi država trebala promijeniti način brige o građanima uslijed velikih katastrofa kao što su poplave i potresi. Danas država osniva fondove, raspoređuje novac i brine o obnovi, dok bi bilo puno učinkovitije da je osiguranje od prirodnih katastrofa za imovinu obavezno kao što je obavezno i auto osiguranje, pa bi trošak obnove snosili osiguratelji, a oni bi se financirali iz prikupljene premije u godinama bez potresa.
Pa država se baš i nije proslavila brigom o obnovi. Vi biste osiguranje imovine od potresa oktroirali zakonom? Za rizik koji se građaninu možda neće ostvariti za cijelog životnog vijeka... Znači, plaćali bi duplo: prvo državi kroz poreze i doprinose i još privatnom osiguravatelju.
Pa u nekim državama je to već propisano zakonom, kao što je obvezno autoosiguranje. Primjerice u Turskoj koja je trusno područje, obvezno je osiguranje od potresa. Ako ste vlasnik nekretnine, morate je osigurati od elementarnih nepogoda, uključujući i potres, da trošak ne snosi cijelo društvo. Ovako, država će sigurno izdvojiti neki novac za obnovu, druga je stvar koliko je efikasna u provedbi ili dobra u raspodjeli.
Kad se uspoređuju prosječne premije osiguranja s EU uvijek smo na dnu. Sad, u vrijeme pandemije, kad je i primarna egzistencija ugrožena, jesu li police osiguranja luksuz ili zaštita?
Osiguranje je nešto što kupujete i najsretniji ste kada vam ono nikad nakon kupnje više ne treba, ali pomaže da mirno spavate jer znate da ako se slučajno i nešto dogodi netko drugi će za vas platiti štetu. Smatram da je prošla godina vrlo eksplicitno pokazala prednosti osiguranja za naše klijente. Oni čija je imovina stradala u potresu, a imali su osiguranje od potresa, danas su već obnovili svoje domove i ne moraju se brinuti hoće li i kada netko to učiniti za njih. Za vrijeme pandemije nije bilo jednostavno doći do bolnice pa premda i za najjednostavniji dijagnostički postupak. Naši klijenti koji imaju policu zdravstvenog osiguranja bez čekanja i brige mogu se jednim pozivom naručiti na pregled kod liječnika bilo koje specijalnosti ili bilo koju dijagnostičku pretragu. Prosječno takve police koštaju oko 1000 kuna godišnje i pružaju mir kakav vam ništa drugo ne može nadomjestiti.
VIDEO: Velike gužve za cijepljenje protiv covida-19 na Zagrebačkom velesajmu
A uuu, pa kud će Hrvati s tolikim milijunima? Blago njima kad imaju Croatia osiguranje.