Hrvatski drvoprerađivači žele novi Zakon o preradi drva, iako su zadovoljni trenutnom situacijom na tržištu, smatraju da je industrija postavljena na dobre temelje jer su pravila transparentna i sirovine ima dovoljno za sve. Jednoglasno odbacuju tezu da su puki izvoznici trupaca i poručuju da treba raditi na brendingu kako bi došli do viših cijena proizvoda u izvozu.
To su ključne poruke s panela u organizaciji Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK "Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja" održanom u sklopu Ambiente na kojem su sudjelovali ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, Krunoslav Jakupčić, predsjednik DPI HGK i direktor Pan Parketa, Daniel Smiljanić, direktor Mundus Viridisa, Ivić Pašalić, i predsjednik Uprave Spin Valisa, Zdravko Jelčić.
„Kad bi netko od drvoprerađivača pokušao preprodati sirovinu koju dobije, istog bi trena izgubio svoj dugogodišnji ugovor pa sumnjam da netko to čini. Mi smo fokusirani na davanju dodatne vrijednosti proizvodima koje izvozimo“, istaknuo je Smiljanić.
Ministrica Vučković je pohvalila rezultate drvoprerađivača rekavši da je industrija radno intenzivna i puno izvozi, što se vidi na vanjskotrgovinskom suficitu branše od 374 milijuna eura.
„Plaće su ispod nacionalnog prosjeka i na tom trebamo intenzivno raditi“, poručila je, dodavši da treba pojačati upise u zanimanja potrebna drvoprerađivačkoj industriji. Dotakla se i Zakona o preradi drva kazavši da je to tek prijedlog poduzetnika iz branše, ali da za sada nije sklona takvom rješenju.
„Trebamo paziti na prenormiranost i činjenicu da bi mogli narušiti slobodu tržišta“, tvrdi Vučković i napominje da se ne treba plašiti najava nove recesije jer ona neće niti izbliza biti kao ona 2008. godine.
Točne brojke o izvozu trupaca iznio je Jakupčić kazavši da podaci za prošlu godinu pokazuju da je tek 2,18 posto neprerađenog drva završilo van granica Hrvatske i to iz privatnih šuma. Smatra da zbog ubrzanih klimatskih promjena i posljedičnih problema nije realno povećanje etata (godišnje sječive drvne sirovine).
„Bojim se da će prirast biti nešto manji, ali naši partneri iz industrije su sasvim svjesni toga. Nama je važno da imamo zadovoljnog domaćeg kupca jer nam to garantira siguran plasman i naplatu“, poručio je Jakupčić koji se slaže s poduzetnicima da treba osuvremeniti regulativu.
Jelčić je istaknuo da je drvoprerađivačka industrija najveći neto izvoznik u Hrvatskoj te da je pokrivenost uvoza izvozom oko 60 posto.
„Sektor je vrlo potentan po pitanju investicija i izvoza, a to su najpoželjniji uvjeti održivog rasta. Radna snaga nam je sve izraženiji problem. Mi želimo razvijati proizvodnju u ruralnim područjima, ulažemo preko 100 milijuna eura u istraživanje i razvoj, a za to nam trebaju kvalitetni ljudi koje ne možemo povući s tržišta. Trenutno se pokrivamo vlastitim obukama, unutar kuće. U Slavoniji je sve manje radnika svih profila i na granici smo toga da tražimo radnike izvana“, upozorio je Jelčić i poručio da mora vladati sinergija ako želimo rast produktivnosti i konkurentnosti, otvaranje radnih mjesta i više plaće.
Naveo je njemačku strategiju koja u dvadesetak stranica donijela okvir kroz koji razvija industriju i pozvao da se isto učini i kod nas. Također je naglasio da bez ulaganja u brend nema budućnosti jer se tu stvara dodana vrijednost.
„Mi poduzetnici moramo to prepoznati, ali važna je i politika cijele zemlje da se ulaže u imidž kvalitete“, zaključio je Jelčić.
Sličan prijedlog došao je i od dizajnera iz publike koji su pozvali da se u budućoj strategiji razvoja sektora posebno uzme u obzir brendiranje i inovacije, kako bi se kreirao pozitivni identitet hrvatskog proizvoda jer bi se time mogao smanjiti etat, a višim cijenama svejedno povećati profitabilnost.
Pašalić je rekao da su napravljeni ogromni iskoraci u industriji, između ostalog i zahvaljujući ministarstvu poljoprivrede.
„Država je svoje napravila, no može nam pomoći i kroz druge aspekte poput cijene energenata. Nije normalno da trošak struje poraste za 40 posto u godinu dana“, upozorio je.
VIDEO Panel u sklopu konferencije 'Hrvatska kakvu trebamo'
Zaista bih volio vidjeti u nekoj trgovini u inozemstvu hrvatski namještaj. To ne postoji. Smanjen je izvoz trupaca i daske prve klase na kojoj su se pojedinci obogatili ali i korumpirani političari i šefovi šumarija koji su lažirali podatke o količini posječenih i zasađenih stabala. Sada bilježimo uspješan izvoz dijelova, elemenata namještaja od prirodnog i skupog drveta na kojima stranci desterostruko zarađuju.