Ukupna vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje do 2030. će se udvostručiti i s današnjih 16 porasti na čak 30 milijardi kuna. Vizija je to tima stručnjaka okupljenih u konzultantskoj kući Smarter, specijaliziranoj za poljoprivredno-prehrambeni sektor, koji su jučer predstavili sažetak svoje 2000 stranica “teške” strategije razvoja hrvatske poljoprivrede od 2020. do 2030. koja se temelji na povećanju volumena i promjeni strukture poljoprivredne proizvodnje u korist proizvoda dodane vrijednosti.
Izvoziti mandarine, junetinu
Pametne strategije, smatraju u Smarteru, nema bez konsenzusa ključnih dionika, regionalizacije, integratora proizvodnje, vertikalne i horizontalne integracije, intenzivne i ekstenzivne proizvodnje te istraživanja i razvoja.
– Podizanjem stupnja samodostatnosti, hrvatska poljoprivreda će do 2025. rasti za 8 mlrd. kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za izvoz na globalno tržište, poput mandarina ili junetine čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih 6 mlrd. – istaknuo je Denis Matijević, čelni čovjek Smartera, dodajući da se u hrvatskoj poljoprivredi ne koriste svi raspoloživi resursi. Potrebno ih je kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i na taj način stvoriti novu vrijednost. Hrvatska je danas s vlastitom proizvodnjom samodostatna oko 70%, poglavito zahvaljujući kulturama bez dodane vrijednost poput pšenice i kukuruza, no sa svinjama smo, primjerice, samodostatni samo 35%.
Stagnacija od ulaska u EU
U analizi stanja trenutačne proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda, s kojom će se ubuduće izlaziti dva puta godišnje s ciljem davanja kvalitetnih i pametnih rješenja za zaokret te početak pozitivnih trendova u domaćoj poljoprivredi, prof. dr. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta rekao je kako u ovoj godini trend rasta prinosa i proizvodnje pokazuju ratarske kulture, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, poput voćarstva, povrtlarstva i stočarstva imaju negativan trend. U povrtlarstvu, u kojem smo samodostatni sa 63%, samo kupusa proizvedemo dovoljno za vlastite potrebe, kazao je ističući kako potencijali i potrebe nisu ni blizu zadovoljavajućeg.
– Moramo podići osnovnu konkurentnost, smanjiti troškove proizvodnje, udruživati se, navodnjavati... – samo su neki od zaključaka prof. Grgića.
– Poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede od koje se može živjeti i od koje svi dionici ima višestruku korist jer su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje RH u nesuglasju s prirodnim potencijalima RH i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda – poručili su jučer iz Smartera. Inače, vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. smanjila se s 22,5 mlrd. na 16 mlrd. kuna. U razdoblju od ulaska u EU vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se za oko 3,5 mlrd. i stagnira.
Konzultanti kao i vracare proricu svjetlu buducnost i curama princa na bjelom konju a naivnoj raji i politicari koji racune placaju tudim novcem uspjesnu ekonomiju samo ako ce slijediti upute tih konzultanata a napredak ce se vidjeti kada ti konzultanti umirove na lovi naivnih.